Izmjena Zakona o izborima zastupnika

Što će Sabor odlučiti? SDP ipak za zabranu kandidiranja pravomoćno optuženima

Hina

Na koja će se kaznena djela odnositi zabrana iz SDP-ova amandmana Grbin nije mogao precizirati / Foto Davor KOVAČEVIĆ

Na koja će se kaznena djela odnositi zabrana iz SDP-ova amandmana Grbin nije mogao precizirati / Foto Davor KOVAČEVIĆ

SDP-ov predsjednik saborskog odbora za Ustav Peđa Grbin pojasnio je da se zbog presumpcije nevinosti nije išlo na zabranu kažnjavanja samo na temelju podignute optužnice. »Kad postoji pravomoćna optužnica, očito je da se radi o osobama kod kojih postoji visok stupanj uvjerenja da su počinili kazneno djelo, što se vidi iz postupanja DORH-a, ali i činjenice da je optužnicu potvrdio sud«



ZAGREB – SDP će u srijedu u saborsku proceduru uputiti amandman na vlastiti prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru, kojim će predložiti zabranu kandidiranja osuđenima za najteža kaznena djela, ali i onima protiv kojih postoji pravomoćna optužnica.


Potvrdio je to Hini SDP-ov predsjednik saborskog odbora za Ustav Peđa Grbin, pojasnivši da se zbog presumpcije nevinosti nije išlo na zabranu kažnjavanja samo na temelju podignute optužnice. »Kad postoji pravomoćna optužnica, očito je da se radi o osobama kod kojih postoji visok stupanj uvjerenja da su počinili kazneno djelo, što se vidi iz postupanja DORH-a, ali i činjenice da je optužnicu potvrdio sud«, kazao je Grbin.


Potvrdio je kako je trenutak kad sud potvrđuje optužnicu izabran i kako bi se otklonila eventualna tumačenja o manipulaciji državnog odvjetništva kako bi se nekog spriječilo da se kandidira za zastupnika. Napomenuo je, međutim, da je DORH tijelo kojemu se sve više vjeruje, naročito nakon nedavnog razrješenja državne odvjetnice Željke Pokupec.




Zabranu kandidiranja optuženima za najteža kaznena djela te kaznena djela protiv službene dužnosti predlagao je GONG i nekoliko saborskih zastupnika, no oni su između dva čitanja odustali od slanja prijedloga izbornog zakona u drugo čitanje. Tu su odredbu, ipak, u svoj konačni prijedlog ugradili laburisti, dok je SDP sve do danas tvrdio da bi takvo rješenje bilo ustavno suspektno, budući da Ustav svakom građaninu jamči pravo da bira i bude biran.


Na koja će se kaznena djela odnositi zabrana iz SDP-ova amandmana Grbin nije mogao precizirati, a kazao je tek kako će se nastojati da se rješenjem obuhvati što veći broj kaznenih djela koje građani prepoznaju kao ona za koja bi se trebalo zabraniti kandidiranje.


Iako su ranije najavljivali da će vladajuća koalicija u drugo čitanje ići sa zajedničkim prijedlogom, SDP i HNS nisu se uspjeli usuglasiti oko odredbi na temelju kojih bi se utvrđivao zamjenik preferfencijalno izabranog zastupnika.


SDP predlaže da tako izabranog zastupnika koji ode na nespojivu dužnost ili mu mandat prestane po drugoj osnovi zamijeni prvi slijedeći po broju osvojenih preferiranih glasova, pod uvjetom da je prešao prag od 10 posto.


HNS pak smatra da bi se zamjenika s koalicijske liste trebalo određivati po koalicijskom sporazumu, a ako ga nema, zamjenika bi određivala stranka čiji je zastupnik otišao na nespojivu dužnost. U


HNS-u su uvjereni da će SDP na kraju pristati na takav HNS-ov amandman, a Grbin je Hini rekao kako se o svemu još razgovara.


Želi li promijeniti izborni zakon, Sabor to mora učiniti najkasnije do petka, budući da sredinom veljače nastupa izborna godina, u kojoj se po preporukama Venecijanske komisije ne bi trebala mijenjati izborna pravila.