Slovenija se požalila na složenost problema obeštećenja

Štediše Ljubljanske banke će još dugo čekati na svoj novac

Denis Romac

Reuters

Reuters

Svi koji su imali devize u poslovnicama Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu to će morati i dokazati, nakon čega će moći računati i na obeštećenje, ali kroz nekoliko godina, u ratama i uz ponuđenu kamatu



RIJEKA Vijeće Europe, koje je zaduženo za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, objavilo je jučer na svojim internetskim stranicama akcijski plan što ga je Vijeću Europe koncem prošlog tjedna dostavila Slovenija, a u kojem se navodi kako Ljubljana planira provesti prošlogodišnju presudu Europskog suda za ljudska prava, prema kojoj je dužna isplatiti staru deviznu štednju Ljubljanske banke njenim štedišama u Hrvatskoj i BiH.


Niz mjera


Kako se može razabrati iz dokumenta sastavljenog na pet stranica, put hrvatskih i bosanskohercegovačkih štediša Ljubljanske banke do njihovih neisplaćenih štednih uloga neće biti ni jednostavan ni kratak.


Naime, u akcijskom planu Slovenija navodi kako je riječ o kompleksnom problemu, nastalom prije više od 20 godina uslijed raspada bivše države i specifičnog bankarskog sustava, a među mjerama što ih Slovenija planira provesti za implementaciju presude vjerojatno je najvažnije oblikovanje mehanizma za verifikaciju zahtjeva, putem kojeg će štediše koji dosad nisu dobili svoje štedne uloge morati dokazati opravdanost svojih zahtjeva.




To, pak, znači da će svi oni koji su imali devize u poslovnicama Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu to morati i dokazati, nakon čega će moći računati i na obeštećenje. Slovenija za provedbu presude planira donijeti poseban zakon, jer prema presudi Europskog suda slovenske vlasti najkasnije do 16. srpnja moraju donijeti model isplate stare štednje kojim štediše izvan Slovenije neće biti diskriminirani u odnosu na slovenske štediše iste banke kojima su njihovi depoziti već isplaćeni devedesetih godina prošlog stoljeća.



Slovenija i u ovom akcijskom planu predanom Vijeću Europe ne propušta napomenuti da se ne slaže s presudom Europskog suda, iako ne dovodi u pitanje njezinu provedbu, tvrdeći da nikad nije raspolagala s tim devizama, spominje i potraživanja Ljubljanske banke, a ne odustaje ni od rješavanja tog problema u sklopu pregovora o sukcesiji.



Povrat štednje potrajat će više godina, i to u ratama, baš kao što je Slovenija učinila i sa slovenskim štedišama, a Slovenija će štedišama ponuditi kamate koje uvažavaju, kako se navodi u nacrtu, »sve relevantne pravne i činjenične okolnosti tog slučaja«.


Slovenija u akcijskom planu uvjerava da će nastojati osigurati jednak tretman hrvatskih i bosanskohercegovačkih štediša sa slovenskim kada je riječ o kriterijima za isplatu, iako to, zbog različitih okolnosti, neće biti jednostavno, posebno u slučaju štediša sarajevske poslovnice, koja je u međuvremenu nacionalizirana, pa Ljubljanska banka više ne raspolaže svim potrebnim podacima.


Različite brojke


Slovenija u akcijskom planu navodi kako se radi oko 300 tisuća štednih uloga, te da »po raspoloživim podacima« neisplaćeni štedni ulozi Ljubljanske banke ukupno, s kamatama, na dan 31. prosinca 1991. godine, iznose 257 milijuna eura, što je nešto manje od iznosa koji se dosad spominjao. Naime, pretpostavljalo se da Ljubljanska banka samo hrvatskim štedišama, kojih je oko 130 tisuća, duguje otprilike navedeni iznos, ali samo na ime glavnice, bez kamata.  O slovenskom akcijskom nacrtu raspravljat će poseban odbor Vijeća Europe, koji na koncu mora dati zeleno svjetlo slovenskom modelu isplate štediša, kada on bude dostavljen Strasbourgu.