Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 29° 1
Sutra: 29° 29° 1
23. kolovoza 2019.
Bez perspektive

Statistika naše bijede: U Hrvatskoj je više ljudi na pragu siromaštva nego što ima stanovnika u Zagrebu

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 23. listopad 2018. u 12:05 2018-10-23T12:05:59+02:00

Tek 0,5 posto ljudi ili njih 20.622 u Hrvatskoj živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem dok njih 43,9 posto ili 1,8 milijuna to čini teško ili vrlo teško.

Porazni podaci Državnog zavoda za statistiku tvrde da je svaki peti čovjek u Hrvatskoj, njih 824.900, u riziku od siromaštva. Više je to negoli naš glavni grad ima stanovnika.

U prošloj je godini za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva iznosio 28.070 kuna godišnje ili 2339 kuna mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje mlađe djece od 14 godina prag bio 58.946 kuna ili mjesečno 4912 kuna. Stopa rizika od siromaštva popela se od preklanjske za 0.5 posto te je lani iznosila 20 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Premda stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je stvarno osoba siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, evidentno je da je stopa rizika od siromaštva porasla. Ta se stopa proteklih osam godina kretala u rasponu od 19,4 do 20,6 posto i premda je ovdje riječ o porastu, zabilježen je pad postotka osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti s preklanjskih 29,7 posto na 26,4 posto.

Spomenuti podaci upućuju na to da je prošle godine 1,09 milijuna ljudi, gotovo svaki četvrti građanin, bilo u riziku od siromaštva ili u teškoj oskudici ili u kućanstvu s niskom stopom rada.

2112815

Iz zavoda ističu da su najugroženija skupina u Hrvatskoj umirovljenici, posebice žene u starijoj dobi.

- Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,6 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena iznosi 31,7 posto, a u muškaraca 24,1 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 15,6 posto - navode u Državnom zavodu za statistiku.

Kada se iz dohotka izuzmu socijalni transferi, onda rizik od siromaštva raste s 20 posto na 26,6 posto. Kada se iz prihoda građana izuzmu socijalne naknade i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva skače na čak 43,2 posto ljudi u zemlji.

Nedjeljko Marković, potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva i predsjednik Udruge Pragma, za Slobodnu Dalmaciju rekao je da dohodovno siromaštvo i dalje rasti, a uz njega i jaz između bogatih i siromašnih te onih rizičnih postat će sve veći.

- Malo smo napredovali po nekim pokazateljima, ali smo i dalje među najlošijima i možemo se uspoređivati s Rumunjskom i Bugarskom po dohodovnom siromaštvu i materijalnoj oskudici, a poboljšavamo se što se tiče tržišta rada. Ipak, i na tržištu rada i dalje imamo kategoriju starijih radnika koje ne znamo uključiti u svijet rada, a vrlo visoka nam je stopa nezaposlenosti mladih koji čine petinu svih nezaposlenih. Prosječna mirovina je i dalje u rangu stope rizika od siromaštva, što je naš najveći problem i bit će to i idućih godina. Umirovljenici i primatelji socijalnih naknada su naš najveći problem, ti ljudi imaju 800 kuna ako su samci bez ikakvih prihoda, četveročlana obitelj u kojoj nema zaposlenih ima naknadu od 3100 kuna, dok obitelj s dvoje djece koja zarađuje 5000 kuna nema pravo ni na kakvu socijalnu naknadu, često nemaju pravo ni na druge subvencije, na hranu, besplatne knjige... - navodi Marković za Slobodnu Dalmaciju.

2150401

Uz devet specifičnih materijalnih stavaka računa se postotak kućanstava u oskudici, "običnoj" ili "teškoj". Te su stavke mogućnost grijanja zimi, podmirenje neočekivanih financijskih troškova, nemogućnost jedenja mesa, piletine, ribe ili vegetarijanskog ekvivalenta svaki drugi dan, kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije i kredita, nemogućnost pružanja godišnjeg odmora u trajanju od tjedan dana svim članovima obitelji izvan kuće, nemogućnost kućanstva da priušti telefon, TV u boji, perilicu rublja i automobil.

Od "obične" oskudice, materijalne deprivacije, pate kućanstva koja su zbog financijskih razloga lišena najmanje triju od devet stavaka, dok se teškom oskudicom smatra nemogućnost da se priušte četiri stavke.

U Hrvatskoj stopa materijalne deprivacije iznosi 25,9 posto, a teške oskudice 10,3 posto što je manje od preklanjskih 12,5 posto. Više od polovine građana, njih 2,3 milijuna ili 56,2 posto živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivan financijski izdatak, a 43,9 posto osoba ili njih 1,8 milijuna koje živi u kućanstvima koja teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem, 41,2 posto osoba koje žive u kućanstvima s malim teškoćama. Najmanje, samo 0,5 posto ljudi ili njih 20.622 živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Za razliku od Hrvatske koja se nalazi na devetom mjestu po stopi rizika od siromaštva sa svojih 20 posto - dok prva Rumunjska ima 23,6 posto - stopa u najboljoj Češkoj iznosi samo 9,1 posto.

2168050

- Češka i Slovenija zadnjih par godina imaju izvrsne mjere u obrazovanju, socijalnoj skrbi i području rada. Češka je zadnjih godina značajno smanjila stope nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih, stope siromaštva... Češka i Slovenija ulažu u obrazovanje, nude mnogo stipendija, imaju bolje socijalne naknade, a Hrvatska najmanje izdvaja za socijalnu skrb za najsiromašnije.

U borbi protiv siromaštva ključno je tržište rada, a u tim se zemljama na njega brže ulazi i dulje se zadržava. Mi mladima teško omogućavamo ulazak na tržište rada, ova nova dualna reforma dat će rezultate za tri, četiri godine. Važna je i socijalna isključenost, nije dovoljno samo preživjeti, siromašne ljude i djecu treba uključiti da budu vidljivi građani. Kod nas se krenulo s mjerama i programima i dobro je da se nešto radi – veli Marković za Slobodnu Dalmaciju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka