U vezi s pismom međutim nema spora, Srbi su se opredijelili da na pločama kojima se označavaju državne, županijske i gradske institucije uz latinične budu i ćirilićni natpisi
ZAGREB - HDZ traži odgodu primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina sukladno kojem se u Vukovaru mora Srbima omogućiti pravo službene uporabu srpskog jezika i pisma jer njihov udio u stanovništvu grada prelazi jednu trećinu. Potpredsjednik HDZ-a, vukovarski župan Božo Galić u tu je svrhu pisao predsjedniku Ivi Josipoviću moleći ga da svojim autoritetom zaustavio uvođenje dvojezičnosti u Vukovar jer za to još ne postoje uvjeti. Stožer za obranu hrvatskog Vukovara najavljuje prosvjedni skup protiv dvojezičnosti koji će se 2. veljače održati u gradu na Dunavu. Danas će nekolicina hrvatskih branitelja na čelu s Petrom Janjićem Tromblonom na zagrebačkom Markovom trgu imati konferenciju za novinare o svojem skupu koji je u Vukovaru u subotu.
Sremska ili srijemska
U vezi s pismom nema spora, Srbi su se opredijelili da na pločama kojima se označavaju državne, županijske i gradske institucije uz latinične budu i ćirilićni natpisi. Međutim, Srbi u Hrvatskoj nisu jedinstveni oko toga govore li oni ijekavicom ili, pak, ekavicom. Stoga nisu još, primjerice, odlučili hoće li ćirilicom pisati Vukovarsko-srijemska ili Vukovarsko-sremska županija.
– Nismo se još složili i zato je došlo i do određenog zastoja kod izrade ploča. U Vukovaru i okolici neki Srbi govore ekavicom, a neki ijekavicom, tako je oduvijek. Imat ćemo ovih dana sastanak, a konzultirat ćemo se i s lingvistima. Nama je pismo ipak važnije nego jezična varijanta, rekao nam je jučer Đorđe Macut, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Vukovaru. On je, inače, ekavac i misli da je većina Srba u gradu za tu opciju.
No, Miodrag Nedeljković koji je šef VSNM na razini županije misli da bi se Srbi na tom području ipak trebali izjasniti za ijekavicu.
Bez nametanja
– Ja sam iz sela Bobota i mi svi odkad znamo za sebe govorimo ijekavicom. U selu do nas Trpinji, međutim, svi su ekavci. Dakle, ima i jednih i drugih. Ali, moja je procjena da se osjetna većina Srba u našoj županiji ipak služi ijekavicom, pa bismo se stoga ćirilicu trebali pisati ijekavicom, smatra Nedeljković.
Ministarstvo uprave neće im nametati rješenje, pa će od Vijeća srpske nacionalne manjine u Vukovaru zatražiti da se izjasne žele li ijekavicu ili ekavicu. A predsjednik Srpskog narodnog vijeća, lingvist Milorad Pupovac kaže da će se ovaj tjedan to tijelo sastati upravo kako bi raspravili spomenutu dvojbu.
Hoće li natpisi na Ovčari i tamošnjem Spomen domu biti dvojezični ovisi isključivo o dogovoru na lokalnoj razini. Naime, Zakon o uporabi jezika i pisama nacionalnih manjina propisuje da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima su pripadnici nacionalne manjine ostvarili pravo na dvojezičnost, uz ostala prava, istom veličinom slova ispisuju pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, nazivi ulica i trgova, te nazivi mjesta i geografskih lokaliteta. Istim Zakonom uređeno je da će se statutom jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Statutom Grada Vukovara, propisati ostvaruju li se ova prava na cijelom području jedinice ili samo u pojedinim mjestima te koriste li se i kod koih mjesta tradicionalni nazivi mjesta ili lokaliteta. Iz tih se zakonskih odredbi može zaključiti da ne postoji imperativna zakonska odredba da natpisi konkretno na Ovčari budu dvojezični. Hoće li natpisi biti dvojezični ili ne stvar je dogovora kojega treba postići na lokalnoj razini.
– Srbi u Hrvatskoj nemaju standardan jezični izraz, govorimo i ekavicom i ijekavicom. Zato neće biti unificiranog rješenja. U Slavoniji većina se služi ekavicom, a Srbi u ostatku Hrvatske su ijekavci. Sukladno tome će biti i uvođena dvojezičnost, zaključuje Pupovac.
