Život s manje boli

Spas za dijabetičare: Senzori za mjerenje šećera u krvi uskoro na teret HZZO-a

Ljerka Bratonja Martinović

Senzorom se izbjegava svakodnevno bockanje iglom radi mjerenja razine šećera u krvi

Senzorom se izbjegava svakodnevno bockanje iglom radi mjerenja razine šećera u krvi

U inicijativi dijabetičara »Za život s manje boli« očekuju da bi pravo na uređaj mogao dobiti svaki deseti pacijent na inzulinu, dakle njih oko 3.000. Iz HZZO-a se, međutim, ne može doznati kakav će biti ishod postupka, niti koje bi skupine pacijenata mogle ući među korisnike senzora



ZAGREB – Dijabetičari ovisni o inzulinu ove bi jeseni napokon mogli dobiti pravo na senzore za mjerenje glukoze u krvi o trošku zdravstvene blagajne. Riječ je o bezbolnom mjeraču šećera u krvi koji radi na principu senzora, detektirajući i signalizirajući previsoke ili preniske vrijednosti šećera u krvi. Njime se izbjegava bockanje iglom, ali i omogućava kontinuirana kontrola razine šećera u krvi, i tijekom noćnih sati. Zdravstveno osiguranje dijabetičarima pokriva takav uređaj u većini europskih država, a susjedna Slovenija svojim ga pacijentima osigurava već sedam godina.


Povoljnija cijena


Kako su nam potvrdili u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), krajem lipnja stigao im je zahtjev za uvrštenje takvog uređaja u Popis pomagala, što je prvi korak prema odobrenju. Očekuje se da će istovjetni prijedlog do rujna predati i drugi proizvođači, odnosno njihovi zastupnici. Upravo je činjenica da nitko od njih ranije nije tražio da se senzori za mjerenje glukoze u krvi uvrste na listu pomagala kumovala nedostupnosti senzora pacijentima u Hrvatskoj.


Procjene su da senzore danas iz svog džepa plaća oko 2.000 pacijenata, a svaki mjesec na njih potroše oko 900 kuna. Mali mobilni uređaj koji se nosi na ruci i šalje zvučni signal ako šećer u krvi prijeđe dozvoljene granice, sada nabavljaju u inozemstvu po cijeni od oko 160 eura. Cijena svakog senzora koji se mora mijenjati svaka dva tjedna kreće se oko 60 eura. Nabavkom na veliko, HZZO bi naravno postigao povoljniju cijenu. Broj pacijenata kojima bi ovakav uređaj dobro došao prilično je velik, prelazi 30.000 djece i odraslih. Međutim, niti jedna država ne plaća ga baš svim inzuliski ovisnim dijabetičarima, nego točno određenim kategorijama takvih pacijenata.





U peticiji koju je pokrenula Inicijativa »Za život s manje boli« se poziva nadležne da uvođenjem novog pomagala uštede trošak skupih dijabetičkih komplikacija kao što su dijaliza, sljepoća i amputacije, a Hrvatsku približe ostatku Europske unije koji to već odavno čini. Peticiju s potpisima poslat će elektronskom poštom članovima Upravnog vijeća HZZO-a, koji bi početkom rujna trebali o tome odlučivati.



U inicijativi dijabetičara »Za život s manje boli« očekuju da bi pravo na uređaj mogao dobiti svaki deseti pacijent na inzulinu, dakle njih oko 3.000. I to bi, s obzirom na novac koji troše na takvo mjerenje, za njih bio ogroman napredak.


– U drugim državama pravo na senzore ima između 10 i 20 posto pacijenata. Na HZZO-u je da predloži indikacije koje bi kod nas pokrivalo zdravstveno osiguranje. To mogu, na primjer, biti osobe s loše reguliranim šećerom, ali i one koje su ga dobro regulirale zahvaljujući senzorima – navodi član inicijative, Davor Skeledžija.


Prijedlog u postupku


Inicijativa je pokrenula potpisivanje peticije kojom se od HZZO-a traži prihvaćanje prijedloga za uvrštenje senzora za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi na popis pomagala. Od kraja lipnja, kad je pokrenuta, do danas je prikupljeno više od 6.800 potpisa.


Iz HZZO-a se ne može doznati kakav će biti ishod postupka, niti koje bi skupine pacijenata mogle ući među korisnike senzora.


Prijedlog je u postupku obrade te će se razmatrati kada se prikupi sva potrebna dokumentacija za donošenje mišljenja o istome od strane Povjerenstva za opća medicinsko tehnička pomagala HZZO-a. Kako je postupak još u tijeku, više informacija moći ćemo dati nakon odluke Povjerenstva i Upravnog vijeća HZZO-a – odgovaraju iz Direkcije HZZO-a. Indikacije za pomagala, pojašnjavaju, donose se temeljem stručnog mišljenja potkrepljenog relevantnim kliničkim studijama te u skladu s provedenom farmako-ekonomskom analizom ili studijom utjecaja na proračun HZZO-a.