Nije točno da zaposleni u državnoj službi imaju veća materijalna prava od onih u privatnim poduzećima. Tamo gdje postoje sindikati, nema bitne razlike među pravima zaposlenih, neovisno o tome rade li za državu ili privatnog poslodavca, pokazalo je opsežno istraživanje sociologa Dragana Bagića koji je usporedio 186 sindikalnih kolektivnih ugovora u gospodarstvu s onima u državnoj upravi i javnim službama.

– Nisam uspio pronaći 300 dodataka na plaću koje navodno imaju zaposleni u javnom sektoru, izjavio je Bagić, polemizirajući s onima koji tvrde kako su državni službenici povlašteni u odnosu na radnike u gospodarstvu. Problem je u tome što je 40 posto gospodarstva pokriveno kolektivnim ugovorima, a u javnom sektoru, kaže, njima su pokriveni svi zaposleni.

No, metodološki je pogrešno uspoređivati zaposlene u tvrtkama koje nemaju kolektivne ugovore s onima koji ih imaju. Oni u lošijem statusu trebaju se pitati zašto nemaju sindikate, upozorio je Bagić. Nevolja je što većina zaposlenih u privatnom sektoru radi u malim i srednjim tvrtkama bez kolektivnih ugovora. Ali velike tvrtke, kaže, dobro su pokrivene tim ugovorima, osobito bankarstvo, građevinarstvo i hotelijerstvo.

– Neka su materijalna prava izdašnija u javnom sektoru, a neka u privatnom, pronašao je Bagić. Primjerice, dodatak na plaću od 0,5 posto po godini radnog staža određen je ne samo u javnom sektoru, nego i u gotovo 87 posto kolektivnih ugovora u gospodarstvu. Dodaci za prekovremeni i noćni rad u privatnom sektoru neznatno su manji nego u javnom. Dodaci za rad nedjeljom u javnom sektoru iznose 35 posto, a u privatnom prosječnih 38 posto. Dodatak za rad na blagdane i neradne dane u privatnom sektoru iznosi prosječno 52 posto, a u javnom čak 150 posto.

– Naime, zaposleni u privatnom sektoru rade na blagdane češće nego u javnom. Stoga poslodavac u javnom sektoru vjerojatno može biti šire ruke, pretpostavlja Bagić. No, u javnom sektoru više ne dobivaju regres i božićnicu, za razliku od goleme većine u privatnom, gdje regres prosječno iznosi 2.030, a božićnica 2.033 kune. Darovi djetetu u javnim službama iznose 500 kuna, u privatnim tvrtkama prosječnih 559 kuna, dok državna uprava takvih darova nema.

Otpremnine zaposlenima za umirovljenje daju se u javnom sektoru, iako to nije zakonska obveza, a njihovu isplatu traži i 87 posto kolektivnih ugovora u gospodarstvu. Opremnine zbog otkaza najveće su u državnoj upravi (65 posto prosječne plaće po godini staža), nešto su niže u javnim službama, a u 48 posto ugovora u gospodarstvu također su veće od zakonskog minimuma, koji po godini staža iznosi trećinu prosječne plaće u zadnja tri mjeseca.