Zaručnici, nazovimo ih Ivana i Ivan, jer žele ostati anonimni, uskoro će uploviti u bračnu luku. No nakon što pred oltarom izreknu sudbonosno “da”, te se s rodbinom i prijateljima provesele na svadbenom veselju, umjesto zajedničkog prelaska kućnog praga, svatko od njih dvoje vratit će se onom roditeljskom. Ivana i Ivan nisu osamljen slučaj; takvih je, doznajemo, u Slavoniji sve više, a čemu je uvelike ‘kumovala’ kriza, nezaposlenost, kronična besparica. Neki se vjenčavaju jer iščekuju prinovu u obitelji, novorođenče, a neki, poput spomenutog para, jer su već odavno isplanirali svadbu u nadi da će bar jedno od njih dvoje u međuvremenu pronaći zaposlenje. Na žalost, u ovom slučaju, to se nije dogodilo. 

– Salu smo odavno dogovorili, a zaručnik je u proteklom vremenu poslao ‘more’ zamolbi za posao. Uspjeha nažalost nije bilo. Kada nas ljudi pitaju kamo ćemo na medeni mjesec, samo se nasmijem, neugodno mi je reći da još izvjesno vrijeme nismo u mogućnosti niti živjeti zajedno – kaže Ivana, te dodaje kako je njezin budući suprug završio fakultet, a ona srednju školu.

– U mojoj obitelji radio je samo otac, a majka je othranjivala  djecu. Uspjeli su nas školovati, unatoč jednoj plaći. Meni je to sada nezamislivo – kaže Ivana. 

O vlastitom stanu, kaže, i ne sanjaju, no nadaju se kako će se bar nešto promijeniti, te da će onaj u koji se jednog dana usele, bar biti u mogućnosti plaćati.

– Većina rodbine i ne zna da ću ostati kod roditelja još neko vrijeme. Odlučili smo da svatove nećemo odgađati, a novcem koji dobijemo za poklon podmirit ćemo troškove. Možda uskoro ipak nešto krene nabolje – nada se Ivana.

“To nije po Božjem redu, zakonu i našoj tradiciji. Stvari su se obrnule, nema logike. Logično je da prije braka žive kod roditelja, a u braku podižu djecu, imaju zajedničke planove, da dijele zajedno teret i radosti. Mislim da često mladi padaju i pod utjecaj mode, pa čak i sapunica. Roditelji dopuštaju da žive zajedno prije braka, da zajedno ljetuju, i to je ono što ne pridonosi kasnijoj kvaliteti braka. Prava iskrena ljubav je strpljiva i ona zna čekati. I dijete koje dolazi ima pravo doći u miru, a ne u utrobi majke proživljavati stresove oko planiranja vjenčanja, i svih drugih problema”, kaže župnik u đakovačkoj župi Svih svetih, vlč. Tomislav Ćorluka.