Nakon dobivanja novog povjerenja naših građana na izborima, nastavljamo s projektom, investitori razumiju – ja sam s njima u komunikaciji i potpuno su svjesni, ne žele biti dio pretkampanjskih tema, pričekat će nekoliko mjeseci i nastaviti s nama raditi, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odmah po službenoj objavi Vlade da se do daljnjega odustaje od potpisivanja ugovora za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu i na kopnu s koncesionarima kojima je Vlada ranije dodijelila dozvole za taj posao. 

Zbog odustajanja će ova Vlada propustiti priliku da, samo na račun naknade za potpisivanje ugovora, od koncesionara naplati, doznajemo, ukupno 25 milijuna kuna. Dođe li do promjene vlasti, i buduća Vlada odustane od projekta na moru, bit će to dodatni gubitak od preko 800 milijuna kuna, koliko su se ENI i INA, kažu brojke u posjedu našeg lista, obavezali uložiti kroz narednih pet godina u tri istražna bloka, odnosno potrošiti na seizmička i druga ispitivanja, te na postavljanje tri istražne bušotine, koje bi trebale pokazati ima li, i kolika su nalazišta nafte i plina.

Politička odluka 

Jasno je da je odustajanje od ugovora prije izbora isključivo politička odluka, jer se Vlada potpisivanjem ugovora za bušenje Jadrana ne želi zamjeriti biračima, budući da je i otpor ovom projektu velik, posebno u Dalmaciji. Pitanje je samo hoće li se koncesionari – svjetske kompanije, ali i INA u slučaju koncesije dobivene za kopno, jednako lako pomiriti s odgodom. Njima je, ali i ostalim potencijalnim investitorima, poslana loša poruka o Hrvatskoj, u kojoj se neki projekt, kao što je ovaj slučaj, priprema nekoliko godina, da bi se, zbog izbora, od njega odustalo. Agencija za ugljikovodike na ovaj je posao potrošila tri godine rada, tijekom kojih su organizirani pozivni natječaji međunarodnim kompanijama, odabrane tvrtke, napravljene brojne studije i organizirane mnogobrojne javne rasprave. Na kraju je ista ta agencija dobila i zadatak da koncesionare obavijesti da se potpisivanje ugovora – odgađa zbog izbora. 

Jesu li zaista prihvatili Vladino objašnjenje, od samih koncesionara nismo uspjeli dobiti odgovor. Riječ je o INA-i, kanadskom Vermillionu i nigerijskom Oandu, koji s dobili koncesiju za šest polja na kopnu, uz Savu i Dravu, INA i za dva istražna bloka na Jadranu, te talijanskom ENI-ju u konzorciju s britanskim Medoilgasom, koji je koncesiju dobio za jedno jadransko istražno polje. Nigerijski Oando i kanadski Vermillion, kojima smo poslali upit, oglušili su se na njega, no neslužbeno se može čuti da, jednako kao i talijanski ENI, razmatraju situaciju. U INA- i službeno odgovaraju kako odluku o potpisivanju ugovora za Jadran oni sami još nisu niti donijeli jer razmataju ekonomsku isplativost projekta, dok se neslužbeno može čuti kako ih je Vladina odluka da se odgodi i potpisivanje ugovora za kopno neugodno iznenadila.

Loša poruka 

Iako nova bušenja na kopnu, na kojem INA naftu i plin vadi već desetljećima, nisu izazvala negodovanje javnosti, i te je ugovore Vlada predizborno odlučila odgoditi. Razlog tome je bojazan da bi, ako ugovore za kopno potpišu, a za Jadran ne, to bila loša poruka koncesionarima na moru, prvenstveno ENI-ju i Medoilgasu, koji na otpisivanje ugovora čekaju duže nego koncesionari koji su dobili on-shore posao. Time je kopno postalo predizborna kolateralna žrtva, a hoće li općenito biti posljedica, pokazat će vrijeme. Iako u Vladi tvrde da su se svi koncesionari pomirili s odlukom, te navodno izjasnili da ni sami ne žele biti dio predizborne utrke u Hrvatskoj, to je upitno. Već i činjenica da ne odgovaraju na novinarski upit o tome, govori kako situaciju razmatraju. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kaže da ugovori moraju biti potpisani u roku tri mjeseca od dodjele koncesija, za što je rok davno istekao, no u Vladi napominju kako ugovori nisu do kraja niti ispregovarani, pa onda nema niti roka, odnosno obaveze potpisivanja.

Telefonska obavijest 

Politička odluka o odgodi potpisivanja ugovora »pala« je krajem prošlog tjedna, makar je, može se čuti i drugačije, sve za potpisivanje bilo spremno. Iako u INA-i ističu kako oni svoju odluku nisu donijeli, Agenciji za ugljikovodike su, može se čuti, najavljivali dolazak na potpisivanje. Odgodi potpisivanja je, ipak, kumovao odnos unutar same vladajuće koalicije, u kojoj bi se potpisivanje ugovora, barem za kopno, smatralo uspjehom HNS-ovog ministra Ivana Vrdoljaka, a politički bi rizik prije izbora ipak bio SDP-ov. Nakon što je odluka pala, svi su koncesionari telefonom obaviješteni o Vladinom odustajanju.

Plomin C čeka blagoslov EK 

Ne postoji mogućnost da se, zbog izbora, odustane i od potencijalnog potpisivanja ugovora o gradnji i upravljanju budućim Plominom C s japanskom tvrtkom Marubeni, odgovaraju nam neslužbeno u Vladi. To je, navode, HEP-ov projekt, odnosno HEP je taj koji će potpisati ugovor, a ne Vlada. Iz tog razloga, dodaju naši izvori, tehnička vlada ugovoru s Marubenijem nije nikakva smetnja.

Taj ugovor, s Marubenijem, međutim, još uvijek čeka blagoslov Europske komisije, o čemu bi se ona, doznajemo, trebala izjasniti početkom listopada. Odobri li projekt, ugovor će biti potpisan, bez obzira na izbore i tehničku Vladu, može se čuti u Vladi. Kako se, međutim, može čuti iz drugih izvora, ni s Japancima nije dokraja sve ispregovarano, pa iako optimističniji potpisivanje ugovora najavljuju do kraja ove godine, pitanje je hoće li, čak i s odobrenjem Komisije, sve uopće biti dogovoreno s potencijalnim japanskim partnerom.