Ministarstvo zdravlja o prvom tjednu projekta

Skraćivanje lista čekanja: KBC Rijeka apsolutni je rekorder Programa plus

Barbara Čalušić

S. Drechsler

S. Drechsler

U srijedu popodne i subotu ujutro Rijeka je obavila 580 pregleda za koje postoje najdulje liste čekanja. U pulskoj bolnici obavljeno je  290 postupaka, a ukupno je u Hrvatskoj zbrinuto 3.700 pacijenata 



ZAGREB/RIJEKA   Klinički bolnički centar Rijeka apsolutni je rekorder Programa plus Ministarstva zdravlja kojim je prošli tjedan u 33 hrvatske bolnice uveden popodnevi rad srijedom i radna subota na klinikama i odjelima na kojima se najviše čeka na pojedine postupke. U srijedu poslijepodne i u subotu u riječkoj je bolnici učinjeno 580 pretraga i zahvata za koje postoje najdulje liste čekanja, a u Ministarstvu zdravlja uvjereni su da bi povećanjem opsega rada za pet do deset posto sve hrvatske bolnice mogle riješiti svoje liste čekanja.


–  Prvog tjedna Programa plus samo u srijedu i subotu ukupno je zbrinuto 3.700 pacijenata. To su preliminarni podaci hrvatskih bolnica, no možemo biti zadovoljni jer ti pacijenti inače ne bi dobili uslugu. Rijeka je apsolutni rekorder s 580 pacijenata, a vrlo dobra je i pulska bolnica s 290 učinjenih postupaka, što znači da je u ovoj regiji sa  900 obavljenih postupaka, zbrinut skoro svaki četvrti pacijent, objašnjava pomoćnik ministra zdravlja za bolnički sustav Dragan Korolija-Marinić.



Na kritike da medicinskog osoblja nema dovoljno za aktualni program skraćivanja listi čekanja te da je satnica za prekovremeni rad u zdravstvu premalena, Korolija-Marinić poručuje da će dodatni rad u bolnicama biti plaćen po važećem kolektivnom ugovoru. 




– Reakcije koje imamo su odlične jer većina ljudi želi raditi i zaraditi više. Treba reći da je i od 100 najplaćenijih ljudi u Hrvatskoj njih osamdeset liječnika. Isto tako smatram da onaj tko odlučuje o ljudskom životu ne treba razmišljati kolika je cijena benzina ili kolika mu je rata kredita. No, sad imamo ovakav okvir i samo želimo povećati efikasnost pet do deset posto i to možemo. Tako će svi biti zadovoljniji, i pacijenti koji će dobiti uslugu, i doktori koji će dobiti veću plaću, smatra Korolija-Marinić.



Razlika u angažmanu


Na primjeru ove dvije bolnice, kako kaže, vidi se razlika u angažmanu sanacijskih upravitelja jer su riječka i pulska bolnica pokazale da se uz angažman i dobro upravljanje može puno napraviti za pacijente. 


U prvom je tjednu provođenja programa posebna analiza učinjena za pretrage na koje se već uvriježeno najdulje čeka  – ultrazvuku srca, gastroskopiju i kolonoskopiju. 


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…