Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. listopada 2019.
Pripremaju se štrajkovi

Sindikati prijete nemirima: Vladi objavili "borbu, otpor i rat"

Hoće li se ponoviti prizor iz 2008.? / Foto Boris Kovacev / CROPIX
Hoće li se ponoviti prizor iz 2008.? / Foto Boris Kovacev / CROPIX
Autor:
Objavljeno: 19. rujan 2012. u 13:06 2012-09-19T13:06:00+02:00

Provodimo ozbiljne pripreme za štrajk i prosvjede, kao i za pravnu bitku, koji će trajati sve dok nam Vlada ne vrati oteto i ne potpiše pravedan TKU, upozorio je predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec na konferenciji za novinare.

ZAGREB – Čelnici sindikata osnovnih i srednjih škola, znanosti i visokog obrazovanja te medicinskih sestara zaprijetili su danas Vladi razdobljem »socijalnih nemira, borbe, otpora i rata« zbog njezine odluke da otkaže Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne službe.

Provodimo ozbiljne pripreme za štrajk i prosvjede, kao i za pravnu bitku, koji će trajati sve dok nam Vlada ne vrati oteto i ne potpiše pravedan TKU, upozorio je predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec na konferenciji za novinare.

HSS apsolutno podržava učiteljstvo

Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Branko Hrg istaknuo je danas kako se HSS apsolutno protivi obezvrjeđivanju učiteljstva i da će ga apsolutno podržati u nastojanjima za ostvarenjem prava u svim aktivnostima koje će imati.  
»Smatramo da stvarno netko treba konačno progovoriti neku riječ te reći da je dosta obezvrjeđivanja avangarde društva, sloja društva koji treba graditi društvo. Nevjerojatno, ubijamo se u temelju«, izjavio je Hrg na konferenciji za novinare u središnjici HSS-a i poručio kako je HSS protiv smanjenja standarda prosvjeti i smanjenja plaća te drugih prava jer budućnost zemlje ovisi o tome. 
Kazao je kako su smatrali nužnim dati osvrt na »jednu hajku koja se radi spram učiteljstva« jer ovo što se događa nije dobro i to se ne smije mirno promatrati. Podsjetio je da su još 14. veljače upozorili da će se smanjiti novac za obrazovanje jer su vidjeli da je već tada u državnom proračunu određeno manje novca. 
»Učiteljstvo je izloženo sve ovo vrijeme i ono prije vrijeme stalnom linču, stalnom udaru, obezvrjeđivanju i onda očekujemo da će nam sutra ta naša mladost, ta naša djeca poštivati taj intelektualni sloj društva a mi ih učimo da su u stvari prosvjetari nešto što je ionako usput«, kazao je Hrg. 
Istaknuo je kako u HSS-u tvrde da novca ima, nema ga nikad dovoljno, a stvar je prioriteta kako se novac raspoređuje, odvagne. »Ali je činjenica da prosvjetari ne smiju biti onaj prvi sloj društva koji prvi stradava i na koje se prve udara«, ocijenio je. Dodao je kako se »onda čudimo kada idu u štrajk, a ne razmišljamo da smo mi njima dali u ruke ono najvrednije što imamo, a to su naša djeca«.
Zaključio je da se u tom smislu niz godina vodila, a i sada se vodi totalno pogrešna politika. Naime kako je moguće kazati da novca nedostaje, a istodobno se povećava broj zaposlenih u državnoj administraciji i to po političkim imenovanjima, upitao se te ustvrdio kako se uštede mogu postići racionalizacijom dijela državne uprave i zatvaranjem nepotrebnih državnih agencija te na druge načine, a ušteđeni novac usmjeriti na besplatne udžbenike i ulaganja u znanost te obrazovanje.  
Hrvatska za obrazovanje izdvaja premalo, rekli su u HSS-u i naveli da Hrvatska izdvaja 4,3 posto BDP-a, Slovenija 5,7, Estonija 6,1, a Litva i Latvija 5,6 posto. Razvijene europske zemlje u tom segmentu predvode Danska sa 8,7 posto, Island sa 7,8, te Švedska i Norveška sa 7,3 posto. Naveli su i da je naše najveće sveučilište, ono u Zagrebu rangirano iza sveučilišta u Ljubljani i Beogradu te da smo po ulaganjima u znanost i visoko školstvo po glavi na dnu europske ljestvice. Ulaganja po studentu u zagrebačkom sveučilištu su oko 3000 eura, na ljubljanskom su dvostruko veća, dok su na bečkom sveučilištu ulaganja po studentu oko 10.000 eura. Hrvatska za znanstvena istraživanja i inovacije izdvaja samo 0,76 posto BDP-a, dok je prosjek u razvijenim europskim državama oko tri posto. 
HSS se zalaže za povećanje ulaganja u znanost i visoko obrazovanje jer to može biti jedan od poteza za izlazak iz gospodarske krize u koju sve dublje tonemo. Istaknuli su kako dugoročno žele postići rasterećenje programa u školama i do 30 posto, a samim time smanjiti težinu dječjih torbi te najavili veliku anketu među učiteljima i profesorima kako bi oni sami rekli što je višak.

Već ovoga tjedna sindikati će pokrenuti postupak pravnog osporavanja otkaza TKU-a, a do kraja mjeseca dići će tužbe protiv Vladine odluke o ukidanju dodatka za složenost poslova od 3, 5, 7, i 9 posto, najavio je Mihalinec.

Vlada je u ponedjeljak otkazala TKU, nakon što je propao proces mirenja, te najavila da pokreće kolektivne pregovore o novom TKU-u u kojem će ponuditi isto ono što nezadovoljni sindikati nisu htjeli prihvatiti ni prvi puta – smanjenje materijalnih prava u ovoj i idućoj godini u zamjenu za očuvanje plaća u iduće četiri godine.

Sindikati zdravstva, liječnika, kulture i socijalne skrbi, koji su i tijekom prvih pregovora prihvatili Vladinu ponudu, najavili su da će potpisati takav TKU jer im je važnije sačuvati plaće nego se s Vladom natezati oko božićnica i regresa, budući im je jasno da se u vrijeme krize ionako nečega moraju odreći.

Ti su sindikati danas od svojih kolega zaradili etiketu »žutih sindikata« jer se navodno spremaju potpisati TKU kojeg nisu ni vidjeli. Čelnici buntovnih sindikata poručili su pak da će sudjelovati u pregovorima o novom TKU-u, ali ga neće potpisati.

Vlada je sa sindikatima državnih službi prošlog mjeseca potpisala kolektivni ugovor u kojem im jamči sadašnju razinu plaća u iduće četiri godine, a zauzvrat su oni pristali ostati bez dvije božićnice i jednog regresa, te na smanjenje jubilarnih nagrada, dnevnica i naknade za prijevoz. O eventualnom vraćanju tih prava razgovarat će se nakon što Hrvatska izađe iz krize.

Isto je Vlada ponudila i javnim službama u Dodatku TKU-u za javne službe, no pristanak je dobila samo od četiri sindikata, dok su Sindikat učitelja, Sindikat srednjih škola, Sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat medicinskih sestara, koji su udruženi u Maticu hrvatskih sindikata, zatražili da im se sva ta prava isplate retroaktivno.

Budući da se dogovor nije mogao postići, pristupilo se postupku mirenja koji je također propao, nakon čega je Vlada otkazala TKU, a pritom je iz njezinih redova najavljeno kako bi se radi realizacije predviđenih ušteda u proračunu  prosvjetarima, znanstvenicima i medicinskim sestrama mogle srezati plaće za 10 posto.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.