ZAGREB Pet sindikata HEP-a, koji okupljaju devet, od ukupno 10.700 radnika HEP-a, od Vlade je jučer zatražilo da odustane od svih aktivnosti oko privatizacije 25 posto minus jedne dionice HEP-a, napominjući kako je to samo »politička mantra« i rješenje koje bi bilo pogubno po HEP. No čini se da sindikati nisu jedinstveni kad su metode borbe protiv privatizacije u pitanju.

Predsjednik Strukovnog sindikata HEP-a (TEHNOS) Denis Geto donedavno je najavljivao kako su radnici HEP-a u znak protesta spremni i na iskapčanje struje, da bi se njegova kolegica, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Sonja Mikulić, zbog Getovih prenešenih izjava neopravdano obrušila na – medije koji, kazala je, »nepotrebno šire paniku«.

I Geto je u međuvremenu ublažio svoje izjave pa kaže da iskapčanja neće biti, ali su zato mogući štrajkovi, prosvjedi i možda neuključivanje priključaka koji su iz nekih drugih razloga ispali iz sustava. Na pitanje jesu li sindikati, nakon svega, složni u namjeri da zajedno idu u akciju nastavi li Vlada proces privatizacije, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak odgovorio je potvrdno, no »krvi«, kazao je, neće biti.

Radnici HEP-a, dodaju sindikalisti, građanima sigurno neće iskapčati struju zbog otpora privatizaciji, ali bi, upozoravaju, u slučaju rasprodaje tvrtke nestašica struje mogla ionako postati naša svakodnevica. »Zbog izvlačenja profita iz kompanije, divljanja cijena, slabog održavanja postrojenja, nedostatka stručnog kadra i sličnog, može doći do nestašica«, kazao je Geto.

Prema Čorakovim riječima, HEP-u ne treba dokapitalizacija jer je, što je potvrđeno i studijom Ekonomskog instituta, riječ o dobro kapitaliziranoj tvrtki, koja u prosjeku unatrag sedam godina ostvaruje neto dobit veću od milijardu kuna godišnje, i mora se i može razvijati i širiti u regiji. »Zašto bi sad HEP trebao spašavati olinjalu Inu, koja se nalazi u gubicima?«, pita se Čorak, ogorčen na upravu HEP-a koja se niti jednom nije oglasila na ovu temu.

I uprava i Vlada bi se, smatraju sindikati, trebala pozabaviti puno bitnijim HEP-ovim problemima, prije svega vraćanjem uloženog u elektrane u regiji – Srbiji i BiH, iz kojih od početka rata naovamo HEP ne dobija struju, te se njihov dug HEP-u već nagomilao na desetak milijardi kuna. Čorak upozorava i na činjenicu da je HEP unatrag nekoliko godina plasirao obveznica u vrijendosti 550 milijuna dolara koje su investitori kupili, između ostalog, i uz uvjet da u tvrtki neće doći do promjene vlasništva. Dogodi li se to, HEP će se naći u bezizlaznoj situaiji da investitorima mora vratiti toliki novac, napominju sindikalisti.

Vlada Andreja Plenkovića, zamjeraju joj, govori o privatizaciji HEP-a, pri čemu se ne zna ni kolika je vrijednost kompanije niti što bi uopće bilo privatizirano. Mreža u prodaju ne može, a hidroelektrane, iz kojih se proizvodi polovica električne energije, nisu u vlasništvu HEP-a nego države. Namjerno se pak unatrag nekoliko godina, uvjereni su sindikati, otpisalo termoelektrane iz imovine HEP-a, kako bi se umanjila njegova vrijednost za gotovo 2,5 milijardi kuna, i HEP prodao što jeftinije.

Prijedlog SDP-a da se INA od MOL-a otkupi zajedničkim ulaganjem energetskog holdinga HEP-a i drugih energetskih kompanija te institucionalnih investitora, sindikati u HEP-u smatraju boljim rješenjem, no dodaju kako je vrlo rizično kupovati nešto za što se niti ne zna u kakvom je stanju.

S okruglog stola SDP-a na temu privatizacije HEP-a zbog otkupa Ine predsjednik stranke Davor Bernardić poručio je kako Vlada nema jasan plan oko otkupa Ine. »Naš je stav da se privatizacija HEP-a ne smije omogućiti. Zadatak odgovorne vlasti je da više sluša i više čuje. Pozivam sve odgovorne u Hrvatskoj da postignemo konsenzus oko Ine i HEP-a«, rekao je Bernardić, dok je Branko Grčić postavio pitanje je li Inu uopće moguće renacionalizirati, odnosno želi li ju MOL prodati. Sindikati HEP-a upozoravaju i na to da bi javna ponuda dionica njihove tvrtke po pravilima morala biti međunarodna, što znači da nije isključeno da dio HEP-a na kraju kupi i – MOL.