Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1n
Sutra: 4° 4° 1n
18. studenoga 2018.
(Ne)zadovoljni

Sabor će danas glasati o prijedlogu izmjena Zakona o najmu stanova; Hrastić: Vlasnici stanova namirit će se – tužbama

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 13. srpanj 2018. u 7:00 2018-07-13T07:00:09+02:00

U jednom trenutku će protiv države biti i dvije tisuće parnica koje će kad-tad završiti pozitivno po vlasnike – kaže predsjednik Udruge vlasništvo i posjed Josip Hrastić, ogorčen jer zakon za vlasnike ne predviđa  nikakve beneficije

ZAGREB Sabor će danas glasati o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o najmu stanova, kojim zaštićeni najmoprimci od 1. rujna 2023. godine gube taj status, dok će im se najamnina svake godine postupno povećavati. Država će razliku pokrivati obiteljima smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ili hrvatskog ratnog vojnog invalida, a jedinice lokalne samouprave primateljima socijalne pomoći. Te će kategorije još pet godina, do 2028., državnu subvenciju dobivati i pri plaćanju tržišne najamnine. Zaštićeni najmopromici će nakon 2023. imati i prednost pri kupnji POS-ovog stana, pri smiještanju u staračke domove, dio će pak biti zbrinut u stanovima u vlasništvu države i JLS-ova.
Iz Udruge vlasništvo i posjed, koja okuplja vlasnike stanova sa zaštićenim najmoprimcima, najavljuju akciju ukoliko zakon, iako im nije posve po volji, danas ne bude izglasan, a ako bude izglasan, to ne znači da će odustati od daljnjih tužbi protiv države, koja ih nije obeštetila.

Prema riječima predsjednika udruge Josipa Hrastića, zakonom se nakon 73 godine prekida status zaštićenih najmoprimaca, i ne bude li izglasan, najavljuje, vlasnici će se obratiti svim relevantim institucijama, pa tako i Vijeću Europe.
– Nismo zadovoljni ovim zakonom, ali nam se njime daje kakvo takvo jamstvo da ćemo u svoje stanove opet moći ući, i da se oni više neće moći nasljeđivati u liniji zaštićenih najmoprimaca. Porast najamnine je simboličan, jer će ona za pet godina i dalje biti četiri puta manja od današnje tržišne – kaže Hrastić. Kako, napominje, zakon ni na koji način nije namirio vlasnike, oni će s tužbama, najavljuje, nastaviti.

Od prve presude na Europskom sudu za ljudska prava 2014. godine – Statileo protiv Hrvatske – kojom je sud utvrdio da je sav teret zaštićenih najmoprimaca na leđima vlasnika stanova, bilo je, kaže Hrastić, još nekoliko, točnije još tri presude tog suda zbog povrede ljudskih prava, temeljem kojih država vlasnicima mora isplatiti razliku između zaštićene, i tržišne najamnine od 2014. godine naovamo.
– Procjene kažu da zaštićenih najmoprimaca ima oko 2,5 tisuće. Prema našim, neslužbenim informacijama, tužbi vlasnika je u nekoj fazi već gotovo tisuću, a samo ove četiri iz Strasbourga već za državu znače trošak od oko 700 tisuća kuna. U jednom trenutku će protiv države biti i dvije tisuće parnica koje će kad tad završiti pozitivno po vlasnike – kaže Hrastić, dodajući kako su vlasnici ogorčeni i time što zakon za njih, za razliku od zaštićenih najmoprimaca, nije predvidio nikakve beneficije, primjerice povoljnije kredite za obnovu ruiniranih stanova jednom kad u njih opet uđu. »I mi starimo, no beneficije nećemo imati, pa ćemo, između ostalog, i dalje morati čekati na listama za ulazak u starački dom«, zaključuje Hrastić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka