Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
21. studenoga 2018.
Tržište rada

STATISTIKA I STVARNOST NISU ISTO Nezaposlenost jest rekordno niska, ali zapošljavanje ide - presporo

STATISTIKA I STVARNOST NISU ISTO Nezaposlenost jest rekordno niska, ali zapošljavanje ide - presporo
STATISTIKA I STVARNOST NISU ISTO Nezaposlenost jest rekordno niska, ali zapošljavanje ide - presporo
Autor:
Objavljeno: 28. srpanj 2018. u 7:23 2018-07-28T07:23:00+02:00

Trend pada nezaposlenosti prisutan je već nekoliko godina, ali ni izbliza nije praćen rastom zaposlenosti. Iza trenda snažnog pada nezaposlenosti ipak dobrim dijelom stoji povećanje neaktivnosti, u vidu većeg broja umirovljenika, obeshrabrenih radnika ili onih u obrazovanju, uz snažnu međunarodnu emigraciju, upozorava Iva Tomić s Ekonomskog instituta

Stopa registrirane nezaposlenosti, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u lipnju je pala na rekordno nisku razinu od 8,8 posto. Nezaposlenost je zadnjih nekoliko godina u padu, a taj pad se u prvom dijelu ove godine ubrzao. I na godišnjoj razini nastavljen je pozitivan trend u kretanju pokazatelja nezaposlenosti pa je stopa registrirane nezaposlenosti za 1,7 postotnih bodova niža u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Poslodavci primorani povećati plaće

Prosječna neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama, prema podacima DZS-a, u svibnju je iznosila 6.352 kune, što je 1,7 posto više nego mjesec dana prije i 3,4 posto više nego godinu dana prije. Prosječna neto plaća u listopadu 2016. godine, na koji se poziva premijer, navodeći da je u mandatu njegove vlade prosječna plaća porasla 710 kuna, bila je 5.642 kune. Osim izmjena u poreznom sustavu koje su dijelu zaposlenih osigurale veći rast plaća, od tog doba do danas poslodavci su zbog ponude i potražnje na tržištu bili primorani povećavati plaće radnicima, žele li ih zadržati.

To smanjenje na godišnjoj razini, ocijenili su analitičari RBA, odraz je snažnijeg pada broja nezaposlenih u odnosu na pad broja aktivnog stanovništva. A na to ukazuju i analitičari koji prate tržište rada. Naime, broj nezaposlenih nastavio se smanjivati po dvoznamenkastim stopama pri čemu je godišnja stopa u lipnju iznosila 18,2 posto, dok je s druge strane broj aktivnog stanovništva zabilježio godišnju stopu pada od 2,1 posto. Na zdravom bi se tržištu, naime, pad nezaposlenosti značajnije trebao odraziti na rast aktivnog stanovništva, odnosno zaposlenost.

Zaposlenost stagnira

Zadnji statističku podaci kazuju kako je u lipnju u Hrvatskoj bilo zaposleno nešto više od 1,43 milijuna osoba, što je u odnosu na svibanj ove godine rast od 1,7 posto, što je sporiji rast od pada registrirane nezaposlenosti od 2,5 posto u lipnju u odnosu na svibanj. No, na godišnjoj razini zaposlenost stagnira i kada se promatra lipanj u odnosu na lipanj i kada se promatra šestomjesečni prosjek. Pritom valja naglasiti da podaci o zaposlenosti u ovoj godini nisu konačni, već privremeni.

A prema tim privremenim podacima DZS-a u prvom dijelu godine zaposlenost je stagnirala u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako se, kako ističe Iva Tomić s Ekonomskog instituta, nakon objave konačnih podataka za ovu godinu očekuje određeno povećanje. Istodobno, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prvoj polovici ove godine bilo je u prosjeku 2,4 posto ili 35.400 osiguranika više nego u istom razdoblju lani, dok je prema podacima HZZ-a broj nezaposlenih bio manji za 20,4 posto ili 42.878.

– Iz ovih podataka je vidljivo kako se smanjenje nezaposlenosti ne prelijeva u povećanje zaposlenosti – veli Tomić, podsjećajući pritom da je trend pada nezaposlenosti prisutan već nekoliko godina, ali ni izbliza nije praćen rastom zaposlenosti.

Naime, prema podacima HZZ-a, broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih se u prvoj polovici ove godine smanjio za gotovo 14 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu se broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti smanjio za 12,4 posto. Istodobno se priljev u evidenciju nezaposlenih smanjio za 5,5 posto.

Rast očekivano najvidljiviji u turizmu i građevini

Lipanjski podaci o zaposlenosti, logično, kazuju da je najveći rast vidljiv u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te građevini i to za 4,4 posto na godišnjoj razini, odnosno 2,6 posto. Među snažnijim dobitnicima na godišnjoj razini je i djelatnost informacije i komunikacije s godišnjim rastom od 2,1 kao i javna uprava (kojoj pripadaju i jedinice lokalne te regionalne samouprave, kao i javne ustanove) i obrana te obavezno socijalno osiguranje s rastom od 2,6 posto. Prerađivačka industrija, u kojoj je zaposleno i najviše radnika, na godišnjoj razini smanjila je zaposlenost za 2,2 posto.

– Očigledno je iz ovih podataka kako zapošljavanje, iako pokazuje natruhe rasta, ipak ne može u potpunosti stajati iza ovako snažnog pada nezaposlenosti – navodi Tomić, dodajući kako povećanje neaktivnosti, u vidu većeg broja umirovljenika, obeshrabrenih radnika ili onih u obrazovanju, uz snažnu međunarodnu emigraciju, dobrim dijelom stoje iza trenda snažnog pada nezaposlenosti.

A nakon sezone?

To su i pitanja zbog kojih niska stopa nezaposlenosti ne treba radovati, već i brinuti. Predsjednik Vlade Andrej Plenković, pak, jučer je poručio kako su za mandata njegove Vlade veliki iskoraci napravljeni po pitanju plaća pa je prosječna plaća u nepune dvije godine porasla za 710 kuna, ali i zaposlenosti i nezaposlenosti. Izrazio je pritom zadovoljstvo zadnjim podacima o registriranoj nezaposlenosti.

– To je jedan od najnižih apsolutnih brojeva vjerojatno od 1990., ako se ne varam, što se više nego jasno vidi u turističkoj sezoni, gdje su brojni poslodavci u potrazi za radnicima različitih profila – rekao je Plenković. U pripremi iduće sezone, dodao je, morat će se pravovremeno i s poslodavcima i sa sindikatima vidjeti najbolje načine da se riješi taj problem na tržištu rada te da se eventualno i ranije vidi koje su kvote potrebne za strane radnike.

No, što nakon sezone? I u godinama kada nismo imali takvu potražnju za radnicima u ljetnim mjesecima, registriran je rast zaposlenosti i jači pad nezaposlenosti, ali bi s krajem sezone ponovo jačao pritisak na burzu rada. Analitičari RBA navode kako je pad stope nezaposlenosti prije svega potaknut sezonskim kretanjima koja su snažnija i dugotrajnija zbog produžene turističke sezone.

No, njega ne slijedi isto povećanje zaposlenosti, navode, dodajući da »trajni strukturni problemi hrvatskoga gospodarstva poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom te niskom razinom zaposlenja ostaju i dalje duboko ukorijenjeni i snažan uteg napretku domaćega gospodarstva«. S druge strane, Tomić navodi kako se naziru povoljna kretanja na tržištu rada, izuzmu li se sezonska kretanja, jer je određeni dio rasta zaposlenosti primjetan i u neturističkim djelatnostima. Stoga smatra kako bi se i nakon završetka sezone donekle mogao zadržati povoljan trend u zapošljavanju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka