Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 3n
Sutra: 9° 9° 3n
16. studenoga 2018.
Ususret izboru novog ravnatelja

ŠEF HZZO-a FEDOR DORČIĆ Kontrolama smo prekinuli svako četvrto bolovanje

Fedor Dorčić / Snimio Darko JELINEK
Fedor Dorčić / Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 12. listopad 2017. u 7:54 2017-10-12T07:54:36+02:00

Lani smo stavili   velik broj lijekova na listu, a ove godine uvrstili smo i nove koji povećavaju trošak za 105 milijuna kuna. I za one lijekove koji još nisu stavljeni na listu,  našlo se načina da ih pacijenti dobiju, iako nisu trošak obveznog zdravstvenog osiguranja, osim u jednoj članici EU-a

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pohvalio se pozitivnim poslovanjem u 2016. godini i prvom polugodištu ove godine, što se može zahvaliti rastu broja zaposlenih, dakle onih koji uplaćuju zdravstveni doprinos, i naplati starih dugova.

To je ujedno i jedini uspjeh kojim se Fedor Dorčić, v. d. ravnatelja HZZO-a može pohvaliti, jer se njegove najave kraćih lista čekanja, efikasnijeg i informatiziranog zdravstva, u zadnjih godinu i pol nisu ostvarile. S njim smo razgovarali uoči izbora novog ravnatelja HZZO-a, koji će zdravstvenom blagajnom upravljati iduće četiri godine.

Dug ljekarnama

O naplati starog duga kaže:

– Naplatili smo međudržavna potraživanja koja su se vukla 20 godina. Uspjeli smo povući sredstva koja su bila nerealizirana kroz sve ove godine. Riječ je o potraživanjima za osiguranike Hrvatske i kompenzaciju s osiguranicima Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i drugih država. Zahvaljujući tome, ukupni dug HZZO-a uspjeli smo smanjiti sa 3,2 milijarde na 2,7 milijarde kuna.

Koliki je sada dospjeli dug?

– Oko milijardu kuna.

A rokovi plaćanja?

– U zadnjih godinu dana Zavod sve svoje obveze plaća u ugovorenim rokovima. Rokove plaćanja za ljekarne spustili smo sa 120 na manje od 100 dana, a prvo polugodište završili pozitivno. Pogodovalo nam je povećanje broja radno aktivnih osiguranika, ali imamo i negativan trend koji nas žalosti, smanjenje ukupnog  broja osiguranih osoba. U godinu dana taj je broj smanjen za gotovo 70 tisuća osiguranika.

Unatoč pozitivnom poslovanju, pacijenti mnoge terapije dobiju kasnije nego u drugim EU državama.

– Ne bih se s vama složio. U prošloj godini stavili smo velik broj lijekova na listu, a početkom ove godine uvrstili smo nove, koji povećavaju trošak za lijekove za dodatnih 105 milijuna kuna. I za one lijekove koji još nisu stavljeni na listu, niti su dostavljeni prijedlozi za uvrštavanje, našlo se načina da ih pacijenti dobiju, iako nisu trošak obveznog zdravstvenog osiguranja, osim u jednoj državi članici EU-a. Treba znati da registracija u Europi ne znači i dostupnost nekog lijeka na trošak zdravstvenog osiguranja. U većini država lijek koji smo mi dali djeci nije bio dostupan osiguranicima. Bilo bi korektno da se od nas traži stavljanje lijeka na listu kad to učini većina EU zemalja. S naših 700 eura po stanovniku ne možemo imati lijekove prije Njemačke ili Italije.

Dužina bolovanja

To je jedan primjer, u mnogim terapijama ne idemo ukorak s Europom.

– U mnogima idemo, a u mnogima i prednjačimo. Konkretno, dinutuksimab beta koji je bio predmet medijskog prijepora samo je jedna država u Europi davala preko zdravstvenog osiguranja. Na listu smo lani stavili 106 novih lijekova, što nas je stajalo dodatnih 105 milijuna kuna.

Tragamo za iseljenima koji koriste hrvatsko zdravstvo

Jeste li počeli otkazivati osiguranicima koji su otišli u inozemstvo?
– Danas u Hrvatskoj značajan broj osoba vodi se kao nezaposleni, niz ih je odselio iz Hrvatske, ali se nije odjavio. Radi se na tome, s drugim EU državama pokušavamo detektirati stvar. Naš odjel za međunarodnu suradnju aktivnije će se koordinirati s drugim državama u razmjeni podataka. Bavit će se i nezgodama u inozemstvu koje uzrokuje treća osoba, a njeno osiguranje nam nikad ne pokrije taj trošak.

Već drugu godinu stopa bolovanja raste, kontrole koje poduzimate očito ne daju rezultata?

– U više od 25 posto kontrola prekinuli smo bolovanje. U razdoblju od 19. rujna 2016. do 29. rujna 2017. zaključeno je 2.486 bolovanja ili 28 posto. Ne radi se o lažnim bolovanjima nego o pretjeranom trajanju bolovanja. Sve su to osiguranici koji su u jednom času bili na opravdanom bolovanju, ali je ono predugo trajalo. Danas je gotovo 50.000 ljudi na bolovanju, što je neodrživo. Formirali smo i povjerenstva jer smo uočili velik broj bolovanja u dijagnozama koje se tiču psihičkih bolesti. I tu je zatvoreno oko 30 posto kontroliranih bolovanja.

Što to znači, da se ljudi počinju »vaditi« na depresiju?

– Svjesni smo situacije u zemlji. Institutom bolovanja pokušava se zaštititi radno mjesto. Imamo problem s Jedinstvenim centrom za vještačenja gdje se predmeti sporo rješavaju, a imamo i problem s čekanjem na pretrage, što nam povećava stopu bolovanja, najčešće kod bolesti lokomotornog sustava.

Liste čekanja

Liste čekanja ste već trebali riješiti. Obećali ste da ćete umrežiti sve bolnice u centralni sustav, ali se to nije dogodilo...

– Bolnice su u 70 posto slučajeva implementirale bolnički informatički sustav povezan s CEZIH-om.

Mobilna aplikacija stala na novim zakonima

Mobilni portal i mobilnu aplikaciju putem kojih bi pacijenti dolazili do recepata ili doznaka najavili ste pred godinu dana, ali su još u testnoj fazi. Zašto?
– Bio je predviđen i e-karton, ali je sve stalo na novim  zakonima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, te na intervenciji u Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Tehnički smo potpuno spremni da krenemo čim se ispune zakonski preduvjeti. Kroz SMS poruke uspjeli smo spasiti oko četiri posto termina za pretrage, što je jako puno.

Ali to je tako već godinama.

– Dosta bolnica nije imalo kvalitetne sustave. To se ove godine unaprijedilo, a ostale su neke bolnice koje ih nemaju ni dan danas. One rade na tome da se povežu s centralnim sustavom. Tek tada se može formirati jedinstveni kalendar naručivanja, čime bi se onemogućilo dvostruko naručivanje. Pacijent će se moći naručiti na drugom mjestu samo uz otkazivanje prvog termina. Omogućit će se i ulaz e-nalaza u sustav, vidljiv primarnoj zaštiti i svima kojima je bitan, a bolnica će tek kad ga izda moći naplatiti fakturu.

Sustav kriterija

 Vaši prethodnici uspostavili su sustav stimuliranja bolnica da budu učinkovitije kroz plaćanje po učinku. Zašto ste od toga odustali?

– Napravili smo novi sustav kriterija, s četiri osnovna faktora: veće izvršenje rada na odjelu i složeniji postupci bi se financijski stimulirali, a bolnice s više komplikacija ponderirale bi se u negativnom smislu, kao i bolnice s čijeg područja pacijenti idu u velike centre. Na osnovu tih kriterija mogu se donijeti pravedni limiti.

 Kad će se novi limiti primijeniti?

– Pokazatelje već pratimo u bolnicama, ali o tome će se još razgovarati. Očekujemo prijedloge i sugestije iz ustanova da bi kriteriji bili optimalno razrađeni. Za iduću godinu dobit ćemo iz državnog proračuna dodatnih 500 milijuna kuna za osiguranike čije zdravstveno osiguranje pokriva država, pa će zdravstvo raspolagati s 23,9 milijardi kuna. Uz ove kriterije, taj će se novac pravednije rasporediti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka