Reuters
Koalicijska Vlada predvođena SDP-om nije se baš iskazala u imenovanju žena u NO-e i uprave javnih poduzeća. No, predlažu diskvalifikaciju lista na kojima nije 40 posto žena
ZAGREB Najavljujući svoj prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Saboru iz SDP-a su otkrili kako taj prijedlog između ostaloga, uz preferencijalno glasovanje, predviđa i odredbu po kojoj bi se izborna lista na kojoj je manje od 40 posto žena smatrala nevažećom. To bi značilo da se lista na kojoj od 14 kandidata nije barem šest žena ne bi mogla ni natjecati u svojoj izbornoj jedinici za zastupnička mjesta, odnosno da bi bila diskvalificirana. Hoće li zahvaljujući ženskoj kvoti u sljedećem sazivu biti više zastupnica, vidjet će se u 2015. godini.
Podaci DUUDI-ja
No, dok sve stranke u Hrvatskoj nastoji prisiliti da na listama imaju 40 posto žena, SDP se baš i ne drži tih visokih standarda tamo gdje ima odriješene ruke i može odlučivati o zastupljenosti žena na vodećim pozicijama. Koalicijska Vlada predvođena SDP-om nije se baš iskazala u imenovanju žena u nadzorne odbore i uprave javnih poduzeća, a još manje na prve pozicije u tim tijelima.
Od šest društava koje su u nadležnosti Ministarstva financija, tri kao predsjednice uprave vode žene, Finu, Croatia banku i Središnje klirinško depozitarno društvo. Od 40 nadzornika koje predlaže Ministarstvo financija 11 je žena, odnosno 27,5 posto, a od ukupno 22 člana uprava sedam je žena što je gotovo 32 posto. Tako su u Ministarstvu financija, pod palicom prvo Slavka Linića, a onda i Borisa Lalovca, pokazali da je i bez zakonskih odredbi moguće na vodećim pozicijama imati više žena.
Podaci Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) otkrivaju da je 1. prosinca u 52 poduzeća koja država u potpunosti nadzire postotak žena u nadzornim odborima i upravama bio daleko ispod 40 posto. U Vladi su nešto skloniji imenovanju žena u nadzorne odbore, odnosno daju im posredničke funkcije između vlasnika i uprava, nego tomu da im prepuste upravljanje državnim tvrtkama. Čelne pozicije u oba tijela, i nadzornom odboru i upravi, u pravilu ne povjeravaju ženama, takvi su slučajevi tek izuzeci i najviše ih je u društvima iz resora Ministarstva financija.
Od 291 mjesta u nadzornim odborima državnih tvrtki Vlada je na njih tek 56 imenovala žene, što je tek 19,6 posto. U upravama tih poduzeća od 104 člana njih 17, odnosno 16,34 posto su žene. Zanimljivo je da je Vlada na čelo nadzornih odbora i uprava imenovala po osam žena, što znači da tek u 15 posto slučajeva ta tijela vode žene.
Slično kod privatnika
Državne se tvrtke tako po zastupljenosti žena ne razlikuju puno od onih u privatnom sektoru. Nedavno je istraživanje na 500 najvećih društava u Hrvatskoj pokazalo da je zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj 17,32 posto. U nadzornim odborima situacija je nešto bolja te udio žena u njima iznosi 21,69 posto.
Europska komisija odlučila je podzastupljenost žena riješiti prijedlogom zakona čiji je cilj da u upravama tvrtki koje kotiraju na burzi bude barem 40 posto žena. Ipak, posljednjih godina u zemljama članicama raste broj žena u upravama tvrtki. Najviše žena u upravljačkim strukturama trgovačkih društva ima Latvija i to 31,3 posto, a slijedi je Francuska gdje je udjel 30,4 posto, dok je u Finskoj, koja je na trećem mjestu, udio žena u 28,6 posto.
