Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 1n
Sutra: 15° 15° 1n
24. rujna 2018.
Novčane kazne za nedolazak

SDP najavljuje tužbe zbog Mostovih jamstava: Oporba se prisiljava da drži kvorum iako joj je posao da ga ruši

SDP najavljuje tužbe zbog Mostovih jamstava: Oporba se prisiljava da drži kvorum iako joj je posao da ga ruši
SDP najavljuje tužbe zbog Mostovih jamstava: Oporba se prisiljava da drži kvorum iako joj je posao da ga ruši
Autor:
Objavljeno: 11. listopad 2016. u 7:07 2016-10-11T07:07:00+02:00

Božo Petrov nije objasnio hoće li zastupnici kažnjeni sa 500 kuna morati biti fizički u zgradi Sabora ili će morati biti u sabornici. Ako se radi o ovom drugom, zapriječit će se uobičajeno političko djelovanje oporbe koja napuštanjem sabornice ruši kvorum

Usvajanje zakona koji će osigurati provođenje pet Mostovih jamstava, od njih ukupno sedam koja su bila uvjet za formiranje Vlade, vjerojatno će izazvati puno kritika, ali će dovesti i do nejasnoća na političkoj sceni s koje bi mogli nestati neki uobičajeni modeli oporbenog djelovanja, pa tako i napuštanje sabornice kod neslaganja s pojedinim prijedlozima ili u situacijama kad vladajuća većina nije u stanju skupiti kvorum za izglasavanje svojih prijedloga.

SDP najavljuje tužbu Ustavnom sudu

SDP se oštro protivi hitnosti zakonskih izmjena kojima bi se izdatci gradova i općina za zaposlene ograničili na 15 posto njihovih prihoda, a ustraje li nova saborska većina na donošenju takvog prijedloga već u prvim danima zasjedanja, od Ustavnog suda će zatražiti da ocijeni ustavnost takve procedure, najavio je u ponedjeljak SDP-ov zastupnik Peđa Grbin.
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave dio su prijedloga koje je Most najavio kao »jamstva« čije bi donošenje trebalo prethoditi potvrđivanju nove vlade u Saboru, no Grbin je uvjeren kako nema potrebe da se žuri s donošenjem takvog zakona, s obzirom da je čelnik Mosta Božo Petrov izjavio kako bi se nove odredbe primjenjivale tek od siječnja 2018.
Grbin kaže da je još uvijek nejasno kako bi taj zakon trebao izgledati, a planirano je da se donese bez procjene učinka, bez uobičajenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i konzultacija s predstavnicima lokalne samouprave, čak, ističe, i bez rasprave na saborskim radnim tijelima, koja još nisu formirana.
»Posebno je to nedopustivo ako se uzmu u obzir najave da će se 2018. smanjivati i porez na dohodak, koji je također prihod lokalne samouprave. Kad to uzmemo u obzir, ostaje pitanje za koliku bi to plaću, primjerice, trebao jedan inženjer u nekom gradu i općini odlučivati o izdavanju građevinske dozvole«, kazao je Grbin Hini.
Iako ne spori da se zakoni mogu donijeti i bez rasprave na saborskim odborima, Grbin podsjeća na izvješće kojim je Ustavni sud upozorio da se kod hitnog donošenja zakona moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave.
»Ako postoji preporuka Ustavnog suda i ako zakonodavac za nju zna, ne bi je smio svjesno kršiti«, uvjeren je Grbin.
Podsjeća kako je među Mostovim »jamstvima« i izmjena Ovršnog zakona, za koji, kaže, javnost također ne zna u kojem bi smjeru trebala ići.
SDP-ovcima smeta hitnost i drugih najavljenih izmjena, a poručuju kako ih prijedlog da se zastupnike kažnjava s 500 kuna ako ne dođu na glasovanje neće spriječiti da, zatreba li, rušenjem kvoruma onemoguće donošenje zakona za koje smatraju da ih ne bi trebalo donijeti.
»Na zadnjoj sjednici Sabora SDP je izlaskom iz sabornice opstruirao kvorum i onemogućio da se povise participacije na zdravstvene usluge, uvede naplata hitne pomoći i poskupi polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dođu li takvi zakoni ponovo na raspravu, obveza nam je, kao opoziciji, da rušimo kvorum, a Boži Petrovu na dušu da procijeni treba li zbog toga kažnjavati zastupnike«, kaže Grbin.
SDP još nema razrađenu strategiju za raspravu o Mostovim »jamstvima» jer još ne znaju što će Most konkretno predložiti, no mediji javljaju kako se razmišlja o različitim oblicima opstrukcije, među ostalim i o tzv. filibusteringu, modelu popularnom u američkom Senatu, a svodi se na dugačke govore s ciljem da se onemogući donošenje pojedinih zakona.
Takva metoda nije posve nepoznata u Hrvatskoj, a u Saboru ju je inaugurirao HDZ-ov doajen Vladimir Šeks, koji je u ljeto 2001., posljednjega dana prije ustavne stanke, zatražio riječ u ime kluba i svoj govor oduljio do ponoći i isteka ustavnog roka za redovito zasjedanje. Time je spriječio Sabor da odluči o HDZ-ovu prijedlogu da se raspiše referendum na temelju kojega bi se hrvatski branitelji tretirali kao svi pripadnici antifašističkih vojski nakon II. svjetskog rata.
Važeći saborski poslovnik ograničio je, međutim, vrijeme za rasprave. Predstavnici klubova više ne mogu govoriti u nedogled, pa oporbi, da bi opstruirala raspravu, preostaju stanke u ime kluba ili replike – zastupnici mogu replicirati svakom govorniku, pa i onom iz vlastitog kluba. Replika traje najdulje dvije minute, koliko je predviđeno i za odgovor na repliku, a iskoriste li baš svi oporbeni zastupnici do kraja tu mogućnost, rasprava o bilo kojem prijedlogu mogla bi se oduljiti danima.
Pitanje je, međutim, što bi se time dobilo, s obzirom da je do isteka roka za redovito zasjedanje više od dva mjeseca, a samo donošenje zakona nije vezano nikakvim rokovima. (H)

Naime, zastupnici koji ne budu dolazili u Sabor kad se donose zakoni, bit će kažnjeni sa 500 kuna, najavio je to budući predsjednik Sabora Božo Petrov, ističući kako je taj način kažnjavanja nediscipline među zastupnicima posljedica kompromisa što su ga postigli HDZ i Most, te da se Most zalagao i za strože kazne.

– Mi smo bili predlagali da se smanjuje plaća s obzirom na postotak nepojavljivanja. Tu su nam davali argumente po principu da su za biranje zastupnika zaslužni građani, a kazna će biti isto od građana, nebiranje po drugi put. Dogovorili smo da ukoliko zastupnici ne budu dolazili barem na donošenje zakona, imat će određenu financijsku štetu – 500 kuna po sjednici, kazao je Petrov u intervju N1 televiziji.

Petrov nije objasnio što će značiti nedolazak u Sabor »na donošenje« zakona, i hoće li zastupnici koji ne žele biti kažnjeni sa 500 kuna morati biti fizički samo u zgradi Sabora ili će morati biti baš u sabornici. Ako se radi o ovom drugom i ako će zastupnici morati biti u sabornici, onda su kazne smišljene isključivo radi toga da se prilikom izglasavanja zakona osigura kvorum, jer je u prošlom sazivu parlamentarna većina koju su činili Domoljubna koalicija i Most često imala problema s kvorumom. No, na taj način zapriječit će se i uobičajeno političko djelovanje oporbe, koja tradicionalno napuštanjem sabornice ruši kvorum kad ga vladajuća većina nije u stanju osigurati. Tako bi prijetnja novčanim kaznama mogla iz političkog i parlamentarnog života Hrvatske ukinuti praksu koja je uobičajena u demokratskim zemljama.

Prava i beneficije 

No, to nije jedina problematična stvar koju donosi ispunjavanje Mostovih jamstava. HDZ i Most dogovorili, su prema Petrovljevim riječima, i da se postrože uvjeti po kojima dužnosnici imaju pravo na šest plus šest, odnosno punu plaću šest mjeseci po prestanku obnašanja dužnosti te pola plaće sljedećih šest mjeseci. Ubuduće će to pravo moći koristiti samo osobe koje su na određenoj dužnosti provele godinu dana, dok je dosad ono pripadalo i onima koji su, primjerice, zastupnici bili jedan dan. Za bilo kakvu beneficiju netko će morati biti dužnosnik najmanje tri mjeseca i u tom će slučaju imati pravo na tri plus tri, odnosno tri pune plaće i tri mjeseca na 50 posto plaće.

No, zastupnik SDP-a Peđa Grbin upozorava da bi se u tom slučaju morali mijenjati i neki drugi zakoni.

– I prije osam mjeseci sam im rekao da to nije problem, da se mogu propisati i takve zakonske odredbe, ali da onda moramo mijenjati i Zakon o sprečavanju sukoba interesa, jer on priječi dužnosnike da se nakon prestanka dužnosti godinu dana zaposli u određenim tvrtkama i to da zasnuje bilo kakav radni odnos. Dakle, netko tko je bio dužnosnik u Ministarstvu financija, ne može se u nekom fondu ili banci, kod kojih se država zadužila, javiti ni na natječaj za portira – upozorava Grbin, dodajući da su odredbe zakona takve da se dužnosnik ne može vratiti ni na radno mjesto, primjerice u svoje odvjetničko društvo. Za one koji su na određenoj dužnosti bili 12 mjeseci, neće se promijeniti puno toga, ali za one koji su primjerice smijenjeni nakon šest mjeseci, to bi moglo značiti da su šest mjeseci bez dodatne plaće iz proračuna, ali i sa suženim mogućnostima za zaposlenje.

Ovršni zakon 

Petrov je najavio i izmjene Ovršnog zakona, tvrdi da su HDZ i Most po tom pitanju postigli iznimno suglasje, ali o detaljima ne želi govoriti. Jasno je rekao da zakon neće izrijekom propisati da se ne može ovršiti jedina nekretnina, te tvrdi da su »mediji u jednom trenutku krivo procijenili« da je nakana Mosta zaštititi prvu nekretninu od ovrhe.

– To se ne može napraviti. Prva i jedina nekretnina namjerno može biti vila od nekoliko milijuna. Ja ne razumijem zašto bi banke uopće htjele nekome dati kredit, ako se to tako postavi. Nismo mi zastupali zaštitu prve nekretninu. Da se izađe ljudima u susret, taj socijalni kriterij. Zaštitit ćemo građane kojima prijeti deložacija da ne ostanu bez krova nad glavom – kazao je Petrov, ali nije pojašnjavao kako se to planira učiniti.

No, svakako bi i ta izmjena zakona trebala biti usvojena u Saboru prije nego se potvrdi nova Vlada Andreja Plenkovića. Tako će se i prava dužnosnika, zatim smanjenje mase za plaće u lokalnim jedinicama sa 20 na 15 posto poslovnih prihoda, ali i izmjene Ovršnog zakona, donositi po hitnoj proceduri, bez prethodne javne rasprave, na sjednici koja će uslijediti nakon konstituirajuće sjednice parlamenta.

Odgovarajući na argumente kako to možda i nije najbolji način za izmjene tako važnih zakona, iz Mosta su podsjetili da je gotovo istu stvar učinila i parlamentarna većina Kukuriku koalicije, prije nego je potvrđena Vlada Zorana Milanovića.

U međuvremenu je uslijedilo i izvješće Ustavnog suda o postupcima donošenja zakona i poslovniku Sabora u kojem se, kad je u pitanju hitno donošenje zakona, upozorava »da se moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave, kao i duh parlamentarizma izražen u ustavnim postulatima o Republici Hrvatskoj kao demokratskoj višestranačkoj državi u kojoj je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti«.

No, još je zanimljiviji dio koji govori o postupku donošenja zakona na sjednici neposredno nakon konstituiranja novog saziva Sabora. Ustavni sud ističe da bi se donošenje zakona na takvim sjednicama moralo normativno urediti, te da bi to uređenje moralo između ostaloga »poštovati temeljni ustavni okvir koji uključuje i obvezu naznake pravnih područja iz kojih je na toj sjednici dopušteno donositi zakone«. Dodali su i da primjerice Zakon o javnim ovršiteljima, koji je Kukuriku vlast ukinula baš na neposrednoj sjednici nakon konstituiranja, ne pripada u ta pravna područja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka