Vladi jedva 'dvojka'

SDP ima najmanju podršku birača otkako je na vlasti

Jasmin Klarić

HDZ-ov rejting također je najniži u posljednjih deset mjeseci, tek 20,2 posto, što je za samo polovicu postotnog boda više od 19,7 posto koliko su dobijali u siječnju 2011. godine, u prvoj anketi nakon katastrofalnog izbornog poraza



SDP ima najmanju podršku birača otkad je na vlasti (22,4 posto), Vlada u istom periodu najmanju prosječnu ocjenu (2,08), za Kukuriku koaliciju bi glasalo nikad manje birača (27,9 posto), a Vladinu politiku podržava također rekordno niskih 26,4 posto ljudi – no svjedeno su vladajuća stranka i vladajuća koalicija zadržale prednost pred HDZ-om i njegovom koalicijom po redovnom mjesečnom ispitivanju CRO Demoskop agencije Promocija plus.



Ako se gleda samo popularnost stranaka, dakle, ne uzimajući u obzir koalicije, SDP je i dalje vodeći, ali s najmanjom prednosti dosad zabilježenom nakon što je koalicija koju je vodila ta stranka pobijedila na izborima 2011. godine.1. SDP    22,4%2. HDZ    20,2%3. Hrvatski laburisti   7%4. ORaH    5,5%5. HNS    4,9%6. Nacionalni forum  4,4%7. HSS    2,3%8. HDSSB    2,1%9. HSP AS  2%10. NL M. Bandića  1,7%… neodlučnih   18,5%


Razlog leži u tome što je HDZ-ov rejting najniži u posljednjih deset mjeseci, tek 20,2 posto, što je za samo polovicu postotnog boda više od 19,7 posto koliko su dobijali u siječnju 2011. godine, u prvoj anketi nakon katastrofalnog izbornog poraza stranke koju je tad predvodila Jadranka Kosor.




Izgubljeni posotoci podrške birača, jasno, morali su se negdje pojaviti – pa je tako u testiranju koalicija čak šest potencijalnih lista iznad izbornog praga od pet posto, što bi moglo garantirati prilično šarenilo među hrvatskim europarlamentarcima nakon svibanjskih izbora.


Najjače su, naravno, Kukuriku i još bezimena HDZ-ova Antikukuriku koalicija. I to uvjerljivo.


Milanovićeva ekipa ima 27,9 posto glasova, a Karamarkova 23,2 posto. Pritom je razlika je u korist vladajućih u odnosu na veljaču porasla. Istina, radi se o minimalnoj razlici od jedne desetinke (0,1) postotnog boda. Treći iza dvije koalicije su, s ogromnim zaostatkom, Hrvatski laburisti koji dobijaju 7,2 posto. Vrlo blizu njih je tek formirani ORaH Mirele Holy, koji bilježi, za novu stranku, fenomenalnih 6,8 posto podrške, a zadovljni mogu biti u najnovijoj koaliciji, onoj koju su prošlog vikenda potpisali Nacionalni forum i HSLS koji dobijaju 6,3 posto. Desni Savez za Hrvatsku također je iznad praga i blizu ostalim kandidatima za prvo ime “trećeg puta”; oni imaju 5,9 posto.


Objašnjenje činjenice da unatoč konstantnom padu popularnosti vladajućih HDZ nikako ne uspijeva prijeći u vodstvo, ni samostalno, ni u odmjeravanju koalicija je, kako se može iščitati iz rezultata ankete, u Tomislavu Karamarku.


Predsjednik glavne oporbene stranke je, za anketirane birače, već dugo glavni negativac u domaćoj politici, a u ožujku mu je nepopularnost dodatno porasla na 32,1 posto izbora za najnegativnijeg političara u Hrvatskoj (mjesec prije je bio na 30,8 posto). Iza njega je njegov glavni izborni konkurent, Zoran Milanović (28,4 posto), a zatim su na listi negativaca “svi političari” (12,4 posto). Najpopularniji je, kao i obično, predsjednik Ivo Josipović (34,7 posto), a slijede ga nova zvijezda na domaćem političkom nebu, predsjednica ORaH-a Mirela Holy (7,9) i stari igrač – ministar financija Slavko Linić (7,7 posto).