Ljubo Ćesić Rojs poručuje Vladi da se ili nagodi sa 66. pukovnijom ili zaboravi na koncesije. Pukovnija je gradila cestu za dva milijuna eura po kilometru, a u vrijeme Kalmete cesta se gradila za 15 milijuna eura po km, neka on prije bilo kakve referendumske inicijative objasni kako je to moguće, kaže Rojs
ZAGREB Uz sindikalnu inicijativu za referendum protiv koncesija na autocestama, čemu se pridružila i glavna oporbena stranka HDZ, Vlada bi mogla naići na još neke prepreke kad odluči raspisati natječaj na kojem će tražiti koncesionara.
Ta prepreka mogla bi biti sudski spor, odnosno više njih koje se vode već cijelo desetljeće u slučaju 66. inženjerske pukovnije koja je izgradila dio autocesta i njezini djelatnici sada se spore s državom.
Njihov je predstavnik Ljubo Ćesić Rojs i on kaže da neće mirno gledati da ceste odlaze u koncesiju dok ljudi koji su ih gradili za to nikada nisu plaćeni.
Nije u inicijativama
Rojs je bio na čelu postojbe čiji su pripadnici u najvećem broju, iako državljani Hrvatske, bili iz BiH, nosili su uniforme HV-a, ali se ispostavilo da nikada nisu bili i formalno zaposlenici MORH-a. Radili su na hrvatskim autocestama, ali su dohodak dobivali na ruke i nisu im uplaćivani doprinosi.
Ta je postrojba bez javnog natječaja sklopila sporazum s Hrvatskom upravom za ceste o gradnji više prometnica, za što je ondašnja Vlada podigla 45 miljuna DEM kredita kojom je kupljena kompletna potrebna mehanizacija.
Nakon smjene vlasti 2000. godine pokazalo se da su strojevi upisani u vlasništvo hercegovačke tvrtke »Monitor«. Vlast je nakon 2000. rasformirala pukovniju, a Vrhovni sud je presudio da nije bila u sastavu MORH-a, iako je tadašnji ministar obrane Anrdija Hebrang svjedočio kako su bili pod njegovim zapovjedništvom.
Na pitanje znači li to da se i on pridružio inicijativi cestarskih sindikata i HDZ-a koji se protive davanju autocesta u koncesiju, Rojs odgovara da će taj zahtjev ići jer su ljudi gradili osam dionica na hrvatskim autocestama i sada su zaslužili da barem dobiju doprinose i plaće, te da njega ostale inicijative ne zanimaju.
– Nisam ja u tim inicijativama, pukovnija je gradila cestu za dva milijuna eura po kilometru, a u vrijeme Božidara Kalmete cesta se gradila za 15 milijuna eura po kilometru, neka on prije bilo kakve inicijative objasni kako je to moguće, kaže Rojs. Svjestan je, kaže, stanja u državi, ali misli da postoji i drugi način da se namakne dio novca umjesto davanja cesta u koncesiju.
– Ne treba davati ceste u koncesiju, neka izvole prvo od onih koji su uzeli novac naplatiti to što su zakonito priskrbili, neka izvole objasniti kako kilometar autoceste može toliko koštati, pa ćemo se onda razgovarati kako dalje vraćati dug, kaže Rojs.
Bez zaoštravanja
Ipak, Rojs ne želi zaoštravati s državom. Kaže da je spreman na nagodbu, na mirno riješnje, te da će odustati od potraživanja koje je već sada s kamatama gotovo dosegnulo tri milijarde kuna.
– Meni je bitno samo da se riješi status 2.300 ljudi koji su pet godina bili u Hrvatskoj vojsci, a nakon toga su gradili autoceste. Neka država sredi njihov status i mi nećemo potraživati ni novac niti ćemo se dalje sporiti s državom, nudi Rojs.
Zasad ima desetke tužbi, jednu krovnu u kojoj potražuje taj novac, te ostale podijeljene po svakoj dionici koju su gradili. Dio tužbi općinski sud je odbijao, pa ih je Županijski ponovno vraćao, a za jesen je zakazano nekoliko ročišta. No, Rojs ističe da je o svemu izvijestio i čelnike Europske komisije i Europske unije.
