Susret ribara

Ribarska strategija: Iskrcajne luke i zaštita ribljeg fonda najveći problemi ribara

Marinko Glavan

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Iskrcajna mjesta treba  definirati posebno u ljetnim mjesecima, zbog nerazumijevanja turističkih zajednica i lučkih uprava. Tražila se i potpuna ili djelomična zabrana ribolova u nekim područjima



NOVALJA Izgradnja i uređenje ribarskih luka, kompenzacijske mjere zbog ukidanja dijela poticaja za ribare iz državnog proračuna, zaštita ribljeg fonda i razvoj akvakulture, neke su od glavnih tema o kojima se raspravljalo tijekom prvog dana 21. susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, što se održava u Jakišnici na otoku Pagu.


Susret ribara otvorio je ministar poljoprivrede Davor Romić, istaknuvši vrlo dobru suradnju između ribara i Uprave za ribarstvo, posebno u segmentu komunikacije i detektiranja problema vezanih uz ovu gospodarsku granu.


Održivo ribarstvo


– Važno je artikulirati probleme, a zatim ih i rješavati, kako unutar Hrvatske, tako i u skladu s politikom ribarstva Europske unije, čija smo članica. Izgradili smo administraciju koja zna rješavati probleme, a članstvo u EU-u nam nije donijelo samo ograničenja, već i 350 milijuna eura koji su nam dostupni iz fondova Unije za projekte vezane uz ribarstvo. U prvom redu to se odnosi na izgradnju iskrcajnih mjesta i ribarskih luka, gdje smo s ministarstvom pomorstva pronašli dobar okvir za suradnju. Počelo se ozbiljno raditi na tome, osigurana su sredstva i gotovo sve je spremno da se u kratkom roku može započeti s realizacijom – rekao je ministar, nagasivši kako je potrebno stvoriti model održivog ribarstva, te osigurati da se tom djelatnošću mogu baviti i generacije koje dolaze.




Iskrcajna mjesta u prvi plan u uvodnom izlaganju stavio je i predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Mato Oberan, kazavši kako bi se konačnim definiranjem iskrcajnih mjesta riješio golem dio problema s kojima se ribari svakodnevno suočavaju.


– Posebno je to izraženo u ljetnim mjesecima, zbog nerazumijevanja turističkih zajednica i lučkih uprava. Nadali smo se rješenju, ali zbog političkih previranja Vlada je postala tehnička, pa su ključne odluke izostale. Nejasna je i nedovoljna strategija ribarstva, a sami ribari, zbog sve manje profitabilnosti, sve češće traže promjenu djelatnosti ili čak trajnu obustavu ribolovne djeatnosti – rekao je Oberan, koji je stanje u izlovu sitne plave ribe ocijenio stabilnim, dok je najveći problem sa strmoglavim padom ulova posljednjih godina prisutan u ribolovu malim alatima, mrežama stajačicama, vršama i parangalima.


Ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura istaknuo je intenzivno korištenje sredstava iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, ali i problematiku ukidanja dosadašnjih državnih poticaja, u skladu s politikom EU-a.


– Zadržat će se subvencije za gorivo, takozvani plavi dizel, a za ostalo moramo pronaći načine kako osigurati indirektne potpore. Zakonom o pomorskom dobru potrebno je definirati iskrcajna mjesta i koje uvjete ona moraju ispunjavati. Krenuli smo s pripremom deset projekata ribarskih luka, među kojima je i Novalja, te očekujemo da će u idućih nekoliko godina ovaj problem u velikoj mjeri biti riješen, jer je moguće financiranje izgradnje i opremanja iskrcajnih mjesta čak do sto posto iz EU fondova – rekao je Mišura.


Ulov preko kvote


U raspravama koje su uslijedile uvelike su dominirale teme zaštite ribljeg fonda, na razne načine, od potpune ili djelomične zabrane ribolova u nekim područjima, isključivog korištenja određenih alata, ali sami ribari su u više navrata istaknuli problem neučinkovitog i nedovoljnog nadzora, zbog čega se čak ni dobra zakonska rješenja i propisi ne provode u praksi, što u konačnici ugrožava riblji fond, a samim time i njihovu egzistenciju.Upitan što je s najavama Europske komisije o ribolovnom planu za Jadran do konca ove godine i mogućem određivanju kvota za izlov inćuna, srdele i oslića, ravnatelj Mišura je kazao kako se Hrvatska protivi takvom rješenju.

– Smatramo da bi ono dodatno devastiralo riblji fond jer bi se riba ulovljena preko kvote morala prodavati kao sirovina za stočnu hranu, s nižom cijenom, što ne bi pridonijelo njenoj zaštiti, već se zaštita mora osigurati na druge načine – rekao je Mišura.