Grad: Rijeka
Danas: 15° djelomično oblačno
Sutra: 6° 14° djelomično oblačno
22. studenoga 2017.
Stanje ribljeg fonda

Ribari upozoravaju: Ako se država ne trgne nećemo više imati ribe

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 11. prosinac 2016. u 17:53 2016-12-11T17:53:40+01:00

"Najveći je problem izostanak nadzora nad provođenjem zakona i podzakonskih akata. Svakodnevno se krše svi mogući propisi, od toga tko što, koliko i čime smije loviti i prodavati, do zlouporabe alata, izbjegavanja plaćanja davanja i tako redom. Dokle god je situacija takva, uzaludno je donositi nove propise, kada se ni postojeći ne poštuju, niti se njihovo nepoštivanje sankcionira."

RIJEKA - Hrvatska zastupnica u Europarlamentu Ruža Tomašić sastala se s povjerenikom Europske komisije za ribarstvo Carmenu Vellom i zatražila od njega što hitniju izmjenu Uredbe o mjerama zaštite ribolovnih resursa u Sredozemlju, donesene još 2006., kojom se uređuju pravila za tehničke karakteristike ribolovnih alata i načina njihova korištenja, s ciljem da se u malom obalnom ribolovu omogući upotreba mreža stajaćica.

– Budući da je Europski parlament 12. travnja 2016. velikom većinom glasova zastupnika usvojio izvješće na vlastitu inicijativu zastupnice Tomašić o inovacijama i diversifikaciji malog obalnog ribolova u područjima koja ovise o ribolovu, zastupnica je na sastanku prvenstveno izrazila iznimnu zabrinutost zbog zabrane korištenja mreža stajaćica izvan gospodarskog ribolova, jer su iste dio tradicije i načina života malih ribara u Hrvatskoj, te stoga osiguravaju visok stupanj zaposlenosti i predstavljaju ekološki održiv oblik ribarstva.

Na sastanku je iskoristila priliku da Europsku komisiju pozove i na provedbu revizije procjene stanja ribljih stokova bitnih za obalni ribolov te istaknula kako je potrebna hitna i dubinska analiza utjecaja malog ribolova na riblje stokove, s obzirom na to da su vrste koje se love u obalnom ribolovu uglavnom od iznimne važnosti sa socioekonomskog stajališta, iako je njihov udio u gospodarskom ribolovu malen, stoji u priopćenju ureda europarlamentarke Tomašić.

Ministarstvo šuti

Ona je već prije više od mjesec dana reagirala i prema vladi RH, prozivajući zbog neaktivnosti po pitanju korištenja mreža stajaćica u malom obalnom ribolovu, odnosno izmjena Mediteranske uredbe. Tomašić je tada pozdravila odluku Ministarstva kulture o proglašenju tradicijskih ribolovnih alata i vještina klulturnim dobrom, no i oštro se okomila na vladu zbog inertnosti pred tijelima EU.

– Iako u pregovorima s Europskom unijom nije bilo moguće dobiti izuzeće od tih propisa, jer pravna mogućnost izuzeća nije postojala, Republika Hrvatska ipak je dobila prijelazni period od godine i pol od ulaska Hrvatske u EU. Taj period je određen da bi se Hrvatska pripremila za eventualno pokretanje postupka promjene propisa vezanih za korištenje mreža stajaćica za osobne potrebe, što se moglo učiniti tek od trenutka kada je Hrvatska postala zemlja članica Unije, ali ne i prije.

Hrvatska je navedenu priliku iz u potpunosti mi nejasnih razloga propustila iskoristiti, te je 31. prosinca 2014. godine završilo prijelazno razdoblje predviđeno Ugovorom o pristupanju RH Europskoj uniji, čime se kategoriji negospodarskog ribolova »mali ribolov za osobne potrebe« u potpunosti onemogućilo korištenje jednostrukih mreža stajaćica ukupne duljine do najviše 200 metara, iz razloga što prema Mediteranskoj Uredbi korištenje mreža stajaćica nije dozvoljeno izvan gospodarskog ribolova, kazala je Tomašić, naglasivši kako se ribolov za osobne potrebe slijedom logike može proglasiti kulturnim dobrom, posebice za stanovnike otoka i priobalja kojima u većini perioda godine riba nije niti dostupna, osim ako je sami ne ulove. Ipak, i takvo proglašenje koči Mediteranska uredba.

– Problem se stoga može riješiti jedino u Bruxellesu, ali naše Ministarstvo poljoprivrede se do današnjeg dana još uvijek nije službeno izjasnilo što misli o malom ribolovu. Stoga je i upitno što se može poduzeti u zaštiti malog ribolova, jer da bi se to pitanje pokrenulo pred Europskim vijećem i Europskom komisijom, mora prije svega postojati volja države da taj problem i riješi. Vlada RH odnosno Ministarstvo poljoprivrede treba se prije svega jasno odrediti želi li mali obalni ribolov zaštititi kao posebnu kategoriju, kazala je tada Tomašić, te pozvala Vladu i odgovorno ministarstvo da se očituju o ovoj kategoriji ribolova te da se slijedom toga, unutar Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici, mali obalni ribolov izdvoji kao zasebna kategorija, što daje osnovu za izmjenu Mediteranske uredbe.

Iz uprave za ribarstvo na naš upit o uporabi mreža stajaćica u malom obalnom ribolovu i mogućnosti da se broj povlastica za taj vid ribolova u budućnosti poveća, odgovaraju kako je mali obalni ribolov u 2015. godini uveden u kategoriju gospodarskog ribolova, ali i da nema načina da se poveća broj povlastica.

Nema povećanja

– S obzirom na preuzete obveze u okviru Zajedničke ribarstvene politike EU-a, a među kojima su obveze koje proizlaze iz Mediteranske uredbe, u 2015. godini uvedena je kategorija malog obalnog ribolova kao dio gospodarskog ribolova u kojoj je dozvoljena upotreba mreža stajaćica. Broj sudionika i kriteriji za formiranje rang liste sudionika propisani su Zakonom o morskom ribarstvu i podzakonskim aktom – Pravilnikom o malom obalnom ribolovu.

Trenutno je u postupku revidiranje rang liste sudionika koje se obavlja jednom godišnje na način da se za broj upražnjenih mjesta, odnosno za broj mjesta ovlaštenika povlastice za mali obalni ribolov koji su ostvarili pravo na izdavanje povlastice za obavljanje malog obalnog ribolova, ali su naknadno odustali od tog prava te mjesta preminulih ovlaštenika, pomiče crta, odnosno, uvrštava se toliki broj podnositelja koji su udovoljili osnovnim uvjetima i kriterijima i koji se nalaze na rang listi, ali  zbog broja bodova do sad nisu ostvarili pravo na izdavanje povlastice. Budući da u ovom trenutku nisu u proceduri izmjene Mediteranske uredbe u dijelu koji bi omogućio korištenje mreža stajaćica izvan kategorije gospodarskog ribolova, nismo u mogućnosti vršiti promjene u nacionalnoj legislativi na način da se broj sudionika u malom obalnom ribolovu poveća, stoji u odgovoru ministarstva.

Mišljenja ribara po ovom su pitanju podijeljena. Tako Arsen Šupraha, profesionalni ribar s otoka Paga koji kao alat koristi primarno mreže stajaćice, ističe kako je najveći problem nepoštivanje zakona i propisa, te nedostatak adekvatnog nadzora, ali i pogodovanje pojedinačnim interesima, umjesto sustavne zaštite ribljeg fonda.

– Umjesto da se radi na zaštiti ribljeg fonda, kako bi i naša djeca imala što loviti, stalno se pogoduje pojedinačnim i političkim interesima. Donose se kojekakve odluke, zakoni i propisi, koje nitko ne poštuje, a donose se zbog raznih interesnih skupina, ističe Šupraha. Prema njegovom mišljenju, ipak, loši zakoni i propisi nisu toliki problem koliki njihovo neprovođenje.

– Najveći je problem izostanak nadzora nad provođenjem zakona i podzakonskih akata. Svakodnevno se krše svi mogući propisi, od toga tko što, koliko i čime smije loviti i prodavati, do zlouporabe alata, izbjegavanja plaćanja davanja i tako redom. Dokle god je situacija takva, uzaludno je donositi nove propise, kada se ni postojeći ne poštuju, niti se njihovo nepoštivanje sankcionira, kaže Šupraha, koji svoje tvrdnje potkrepljuje činjenicom kako se ulov u zadnjih desetak godina prepolovio.

Potreban nadzor

– Danas ne lovim niti polovicu od onoga što sam lovio prije deset godina. Mislim da to najbolje govori o stanju ribljeg fonda. Ako se hitno ne poduzmu stvarne mjere zaštite, bojim se da više nećemo imati što loviti, pa će sve ove rasprave postati suvišne – zaključuje Šupraha.

S druge strane Tomo Sparožić, poznat javnosti kao bivši omišaljski načelnik, a u ribarskim krugovima kao nekadašnji profesionalni ribar, te jedan od pokretača sportskog big game ribolova na Kvarneru, a danas vlasnik povlastice za mali ribolov, smatra kako uporabu mreža treba omogućiti, prvenstveno mještanima otoka i priobalnih naselja, kojima je to jedini način da dođu do svježe ribe za vlastite potrebe.

– Treba prvo utvrditi stvarno stanje ribljeg fonda. Moje iskustvo pokazuje da ono možda i nije tako loše kako se govori, ali problem je što doista nemamo prave znanstveno utemeljene procjene postojećeg stanja. U toj situaciji teško je decidirano govoriti, ali smatram da ima prostora za male ribare koji će ribu loviti za vlastite potrebe, ali uz učinkoviti nadzor i programe zaštite ribljeg fonda – smatra Sparožić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka