Da bi se smanjili izdaci za zaposlene, planira se dio zaposlenih poslati u redovnu ili prijevremenu mirovinu, a ostatku smanjiti primanja reorganizacijom rada. Listi viškova zaposlenih u bolnicama ne bi smjelo biti
ZAGREB Sanacijski upravitelji županijskih bolnica potpisali su jučer u Ministarstvu zdravlja sporazum o objedinjenoj nabavi u zdravstvu, kojim su se obvezali da će struju, telefon, lijekove, medicinski i drugi potrošni materijal nabavljati putem skupnih natječaja.
Ovo je samo jedna od mjera kojima županijske bolnice, zajedno s državnima, u okviru sanacije bolnica planiraju srezati troškove i ući u plus.
Sanacijski programi dobrim će se dijelom temeljiti na rezanju troškova zaposlenih, na koje odlazi dvije trećine zdravstvenog proračuna.
Da bi se smanjili izdaci za zaposlene, planira se dio zaposlenih poslati u redovnu ili prijevremenu mirovinu, a ostatku smanjiti primanja reorganizacijom rada.
Listi viškova zaposlenih u bolnicama ne bi smjelo biti, no osoblju zaposlenome na određeno vrijeme ugovori se, osim iznimno, neće produživati.
Četvrtina manje
Značajne bi se uštede, smatraju u sanacijskim tijelima bolnica, mogle postići uvođenjem reda u dežurstva i pripravnost, na što je po računici resornog ministarstva u prvih pola godine već otišlo više od 400 milijuna kuna.
Ova bi se stavka po nekim procjenama mogla srezati za četvrtinu uz bolju organizaciju rada na bolničkim odjelima. Razmatra se i mogućnost smanjenja troška prekovremenih sati uvođenjem smjenskog rada, no u bolnicama tom modelu nisu pretjerano skloni.
– Ako doktori počnu raditi u tri smjene, pitanje je kako će liječnik voditi svog pacijenta ako ga umjesto svako jutro vidi svaki četvrti dan – komentira liječnik u jednoj županijskoj bolnici. Bolji bi model, kaže, bio kombinacija dežurstava i smjenskog rada, čime bi se prekovremeni rad mogao prepoloviti, a to ne bi ugrozilo kvalitetu posla i zdravstvene skrbi.
Sanacijski programi državnih bolnica, kažu u Ministarstvu zdravlja, nalaze se na razmatranju u Koordinacijskom tijelu za praćenje provedbe sanacije, a nakon što dobiju pozitivno mišljenje, resorno je ministarstvo dužno u roku od 60 dana donijeti sanacijski program. Za županijske bolnice, postupak odobravanja tek je na početku.
Čekaju smjernice
U sanacijskim vijećima nade polažu u bolji raspored rada u bolnici, i spajanje manjih odjela ili odsjeka kako bi se plaćalo manje položajnih dodataka za šefovska mjesta.
Sanacijska vijeća još uvijek nisu dobila smjernice o tome kako i gdje smiju rezati, a to je, kažu, ključni preduvjet da se sanacija ne pretvori u stihijsko rezanje odjela ili radnih mjesta.
Sanacijske su programe uglavnom predale sve bolnice, a do kraja srpnja ministarstvo bi od svih trebalo primiti i plan sanacije s preciznim rokovima provedbe mjera i procjenama ušteda.
Sanacijski upravitelji od zdravstvene administracije očekuju redefiniranje sustava bolničkih limita, jer se boje da unatoč sanaciji do kraja godine bolnice neće početi poslovati pozitivno.
Na sastanku s ministrom Rajkom Ostojićem prošlog su tjedna upozorili na tu činjenicu, te zatražili da se sustav plaćanja u bolnicama temelji na učinjenim uslugama, a ne fiksnom mjesečnom iznosu.
