Renata Suša: Više od 30 godina nije bilo gradnje niti jednog kilometra nove pruge, to će se promijeniti

Snimio Vedran KARUZA

Ciljana godina za početak izgradnje drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku je 2017., a dovršetak se može očekivati 2020. godine 

Nakon osam mjeseci na dužnosti predsjednice Uprave HŽ-a Infrastrukture Renata Suša u svom prvom većem razgovoru za medije govori o ambicioznim planovima razvoja željezničke mreže u Hrvatskoj, izgradnji nizinske pruge, restrukturiranju i smanjenju troškova poslovanja i procesu smanjenja broja radnika. Suša je u sustav HŽ-a ušla iz privatnog sektora te naglašava da se na to odlučila prvenstveno zbog izazova vođenja velikih investicijskih projekata. 

   – Nigdje ne postoji takav investicijski ciklus kao u željeznici. Pripremamo projekte u ukupnoj vrijednosti većoj od 2 milijarde eura. Osobno mi je to veliki izazov, zato sam i došla. Svjesna sam i toga da na željeznici više od 30 godina nije bilo gradnje niti jednog kilometra nove pruge. Uskoro će se i to promijeniti, jer smo donijeli odluku o odabiru graditelja pruge Gradec – Žabno duge 13 kilometara. U roku nekoliko mjeseci na terenu počinje novi ciklus investicija u nove pruge. 

  Došli ste u veliki poslovni sustav koji traži i nepopularne mjere, rezove, otpuštanja i ukidanje radnih mjesta? 

   – To nikome nije lako. Pokušavamo biti socijalno osjetljivi. Nudimo otpremninu do 165.000 kuna i imamo Željeznički fond za ljude kojima nedostaje nekoliko godina do mirovine, koji putem fonda imaju 4.000 kuna mjesečne naknade u bruto iznosu u razdoblju od tri godine. Nudimo iznos otpremnina koje su na razini najviših na tržištu. Iznad toga ne bismo trebali ići, jer ipak gospodarimo javnim novcem.   

Nagodba za dug

Koliki je optimalan broj radnika za HŽ Infrastrukturu i kada ga mislite ostvariti?  

– HŽI ima 5.100 zaposlenih, a tvrtka Pružne građevine u 100-postotnom vlasništvu HŽI-a imaju oko 1.800 zaposlenih. Cilj je optimizacija. Proces restrukturiranja u cijelom sustavu je konstantan i trajat će 10 do 20 godina. Generalno imamo previše zaposlenih, ali imamo i zahtjevan kolektivni ugovor. Samo za izračun dodataka po kolektivnom ugovoru imamo oko 20 zaposlenih ljudi u računovodstvu. Imamo i kolodvore sa 6 zaposlenih na 2 vlaka dnevno. Radimo na reorganizaciji, na ukidanju nekih kolodvora, uvođenju kolodvorskih područja, ali je to sustav vezan i uz poslovanje i poslovne odluke HŽ-a Carga i HŽ-a Putničkog prijevoza. Prema našem kolektivnom ugovoru ne možemo iskazati tehnološki višak dok je ugovor na snazi, a to je do kraja ove godine. Pokušali smo mijenjati tu odredbu, pa smo odbačeni, ali ćemo i dalje ustrajati. Oko 300 ljudi bi ove godine trebalo otići iz tvrtke uz poticajne otpremnine. Imamo osigurana sredstva za tu svrhu za ovu i iduću godinu. Dobili smo kredit Svjetske banke, kojim će se financirati otpremnine. Taj je kredit s najnižom kamatnom stopom u Hrvatskoj, kamata je 0,5 posto, a vrijednost kredita je 80 milijuna eura. 

  Što je s dugovima HŽ-a Carga, namjeravate li ih naplatiti ili ne?

   – Nema tu izbora. Moramo ih naplatiti. Sklopili smo s njima nagodbu i najveći dio duga od ukupno 200 milijuna kuna dospijeva na naplatu u listopadu ove godine. Oni trenutačno mjesečno uplaćuju 3 milijuna kuna u gotovini i još milijun kuna je kompenzacija. Očekujemo da će HŽ Cargo do lipnja završiti restrukturiranje i početi isplaćivati veći dio dugova. Dilema je bila trebamo li aktivirati jamstva i naplatiti nekoliko milijuna kuna koliko su imali na računu ili ići na nagodbu. Procjena je da ćemo nagodbom naplatiti veći dio duga. Iz diobene bilance postoji niz nekretnina na kojima Cargo nije bio uknjižen. Provedena je uknjižba te ćemo vjerojatno dio duga naplatiti i u nekretninama. 

  Je li razlog poništenja natječaja za izgradnju pruge Dugo Selo – Križevci sukob interesa tvrtke Pružne građevine?

   – Nije to razlog za poništenje natječaja. Javna nabava još traje, stigle su dvije ponude, niti jedna nije zadovoljavala i više od toga u ovom trenutku ne mogu reći. No, ta priča će imati svoj epilog kada prođe rok za žalbe, jer postoje ljudi koji su odgovorni za to. U pravilima IPA-e je bilo jasno definirano da Pružne građevine ne mogu sudjelovati na natječaju. I sindikati su toga bili svjesni. Očekujemo da će ove jeseni pruga Dugo Selo – Križevci biti u izgradnji. To je naš prioritet. 

  Prilagodba PG-a

Što će biti s Pružnim građevinama, ima li ta tvrtka budućnost? 

  – Sukladno našim investicijskim planovima, ove godine ćemo biti na razini investicija od oko 950 milijuna kuna i PG-u je osiguran obim posla od oko 320 milijuna kuna. Oni sad imaju posla, ali pitanje je što će biti za godinu dana. PG se mora restrukturirati, jer ne mogu raditi ne samo na EU fondovima već niti na projektima financiranima od strane razvojnih banaka. Problem je sukob interesa, ne možemo uzimati kredite za razvoj pruga, a posao davati svojoj tvrtki. 

  Što se mora dogoditi u prilagodbi tvrtke Pružne građevine?   – Mora se dogoditi restrukturiranje, postići optimalan broj zaposlenih. PG ima izuzetno veliku sezonalnost posla i ne mogu cijele godine trpjeti trošak zaposlenih, već sezonski moraju uzimati radnike. Prošle godine su Pružne građevine odradile posao od 650 milijuna kuna, a imali su 1.600 zaposlenih na neodređeno te još 600 na određeno vrijeme. Primjerice, jedna druga tvrtka ima 80 zaposlenih, a radi s nama poslove na razini od 500 milijuna kuna godišnje. 

  Koliki bi bio optimalan broj radnika?

   – Preporuka konzultanata je smanjenje broja radnika za 600 uz postojeći obim poslovanja. Siguran posao za njih je održavanje pruga, koji mi financiramo vlastitim sredstvima. Nije im siguran posao vezan uz investicije. PG mora izaći na tržište. Nije istina da oni ne mogu raditi na EU projektima, već to ne mogu samo tamo gdje je HŽI korisnik sredstava. Moru raditi na EU projektima Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma, imaju mehanizaciju i znanje, ali nikada tu nisu istupili. 

Kad je žena »šefica« 

       Kako su vas dočekali u novoj sredini? Osjećate li potcjenjivanje zato što ste mladi ili zato što ste ženskog spola?     – Pa bilo je svega. Pa i potcjenjivanja zato što sam mlada i zato što sam žena. Ali, toga ima sve manje. Jedna od stvari s kojom sam dočekana bila je rečenica: »Svašta sam mislio da će mi se u životu desiti, ali ne da će mi žena biti šefica«. Ostala sam u šoku kad sam to čula. No, sad vjerujem da željeznica treba i više žena. Vjerujem da će se i drugi na to naviknuti.    

Preveliki broj stajališta 

       Na riječkoj gradskoj željeznici predviđena je gradnja čak 17 stajališta?     – Meni se to čini puno. Mislim da Grad Rijeka mora biti oprezan u željama da se ne bi realizacija projekta nepotrebno odužila. Moramo dokazati ekonomsku isplativost i osigurati postizanje projektirane brzine, a to je problematično s tako velikim brojem stajališta. Važna je suradnja lokalne zajednice s HŽ-om Infrastrukturom. Zajedno predlažemo karakteristike pruge, a postavljaju nam pitanje radi li se o tramvaju ili željeznici. Moramo realno voditi računa o ekonomskoj isplativosti, jer je inače upitno hoće li projekt biti financiran europskim sredstvima, a to je najvažniji cilj.

  Je li cilj privatizacija?  

– Cilj je da ljudi imaju posao, da zadrže radna mjesta. To može biti i privatizacija. Radna mjesta treba promatrati kroz efikasnost, a PG je sada na razini od 352.000 kuna po zaposlenom. Ista tvrtka u Sloveniji ima milijun kuna po zaposlenom, a oni su također u državnom vlasništvu. DIV ima više od milijun kuna, OHL također. PG je na jednoj trećini produktivnosti u odnosu na standarde. Po gruboj računici trebalo bi zadržati samo trećinu zaposlenih, ali niti konzultanti ne traže tako drastične mjere. Ponuđene su otpremnine od oko 150.000 kuna, prihvatilo ih je 85 radnika. Provjeravamo diplome i otkrili smo 30 ljudi s lažnim diplomama za srednju stručnu spremu. Tu neće biti nikakve tolerancije. 

Bojite li se štrajka u Pružnim građevinama? 

   – Restrukturiranje se provodi zato da 1.000 ljudi zadrži posao, a ne da 1.600 ljudi ostane bez posla. Štrajkom bi sindikat puno riskirao, jer imaju dobar kolektivni ugovor.   

Višegodišnji projekti

HŽ Infrastruktura bit će nositelj najvećih investicija u bližoj i daljoj budućnosti u Hrvatskoj?  

– Ove godine je to 950 milijuna kuna iz kredita komercijalnih banaka. Nacionalna komponenta je 15 posto na EU projektima. To su višegodišnji projekti. Potpisan je projekt Dugo Selo – Križevci, gdje idemo u novi natječaj i Gradec – Žabno, a zajedno su vrijedni oko 220 milijuna eura. Spreman je projekt vrijedan oko 55 milijuna eura za elektrifikaciju i remont pruge Vinkovci – Vukovar za početak sljedeće godine. Završit ćemo projekt Okučani – Novska vrijedan 30 milijuna eura. Za iduću godinu bi trebao biti spreman projekt pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac na koridoru 5b i trebali bismo imati završeni projekt Koprivnica – Botovo – državna ganica te bi idejni projekt za prugu Goljak – Skradnik trebao bit gotov do kraja iduće godine. Prijavili smo se s Lučkom upravom Rijeka za financiranje gradnje kolodvora na Brajdici i kolodvora na Zagrebačkoj obali za financiranje iz CEF-a i do kraja godine očekujemo odluku o financiranju. Ukupna vrijednost ta dva projekta iznosi 500 milijuna kuna gdje smo partneri s Lučkom upravom Rijeka. 

  Kad govorimo o drugom željezničkom kolosijeku kroz Rijeku, znate li koliko će se objekata rušiti u Rijeci?

   – Zasad ne. Ali imamo određeni budžet za otkup objekata na koridoru i moramo biti u okviru tog budžeta. Rade se neovisne procjene vrijednosti nekretnina. Kompromis se mora pronaći, jer ako bude sporova, to može odgoditi cijeli projekt za čak 4 ili 5 godina. 

  Možete li reći kada očekujete početak izgradnje drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku, a kada završetak?

   – Ciljana godina za početak izgradnje je 2017., a dovršetak se može očekivati 2020. godine. Puno toga treba dobro pripremiti i riješiti prije početka izgradnje, koja će utjecati i na kvalitetu života građana u Rijeci, pa se i zbog toga mora voditi računa o efikasnosti. 

  Kada će se putnici vlakom od Rijeke do Zagreba moći voziti u nekom razumnom vremenskom roku putovanja, bitno kraćem od 3 sata i 50 minuta?

   – Mi nastojimo dokazati ekonomsku isplativost za brzinu od 160 km/h. Okvirno bi 2022. godine većina pruga trebala biti obnovljena ili iznova izgrađena i tada bi vlak od Rijeke do Zagreba mogao stizati za sat vremena ne računajući stajanja. 

  Kolika je ukupno visina dugoročno planiranih investicija HŽ-a Infrastrukture?

   – Te brojke variraju, ali govorimo o oko 2 milijarde eura. Svjesni smo da te novce nemamo i moramo ih dobiti iz fondova Europske unije. Nisu sva sredstva određena samo za željeznicu, ali je cilj pripremiti projekte i iskoristiti što više europskih sredstava. 

  Za lučki promet iz Rijeke cilj je osigurati da 60 posto kontejnera ide željeznicom. Zašto smo daleko od toga cilja ako govorite da željeznica ima i duplo veći kapacitet od današnjeg?

   – Sav teret odradimo i mi doista jesmo na 50 posto kapaciteta kad je riječ o riječkoj luci. Prepreka mogu biti remonti i obustave prometa, ali smo i tu prilagodljivi, jer je prioritet da teret ne mijenja vid transporta. Bilo je razgovora oko kontejnerskih vlakova s predstavnicima koncesionara na Brajdici i Lučkom upravom Rijeka. Pitanje je jesu li kontejnerski vlakovi puni, hoće li Cargo imati redovite kontejnerske vlakove, odnosno može li si Cargo priuštiti da vozi prazne vlakove. Netko mora te troškove snositi. To su otvorena pitanja na koja svi moramo naći odgovor.