Raste smrtnost od raka u Hrvatskoj, onkolozi traže hitan zaokret u liječenju

Pokrenut je projekt »Učinimo svi sve!«

S rakom se danas može sve duže i kvalitetnije živjeti, a činjenica da smo po smrtnosti od raka u samom vrhu Europe od svih, pa i od samih pacijenata, traži veći angažman

Da se zloćudne bolesti u Hrvatskoj prekasno otkrivaju, stopom smrtnosti od raka bitno nadmašujemo europski prosjek, a uspješno liječenje bolesnika koji se bori za život ovisi o tome s koliko novca koja bolnica raspolaže, odavno je poznato.

   Silne kampanje za preventivne preglede, ranu dijagnostiku i prekid loših navika koje uzrokuju rak dale su slabih rezultata, jer je Hrvatska, gdje je učestalost raka dojke ispod europskog prosjeka, u smrtnosti od ove bolesti u gornjoj trećini država Europske unije, a po smrtnosti od raka debelog crijeva druga u Europi. Prema podacima HZJZ-a, stopa smrtnosti od raka povećala se od 1990. godine s 330 na 482 umrla na 100.000 stanovnika. Zbog zabrinjavajućih brojki, onkolozi traže hitan zaokret u načinu liječenja onkoloških bolesnika, umrežavanje svih onkoloških centara u zemlji te formiranje Hrvatskog virtualnog instituta za rak jer smo danas jedna od rijetkih država koja nema takvu instituciju.

Novost u prevenciji raka najavili su ovog tjedna iz Instituta Ruđer Bošković, čiji znanstvenici okupljeni na EU projektu Innomol rade na vrhunskoj opremi vrijednoj više od devet milijuna kuna koja će višestruko smanjiti trošak i cijenu testiranja na rak dojke. Riječ je o revolucionarnom uređaju za određivanje slijeda genetskog koda čovjeka koji će omogućiti jeftinija i brža genetska istraživanja poput testiranja na rak dojke.

   Već od ožujka, testiranje na rak dojke koštat će 1.000 kuna umjesto dosadašnjih 9.000 kuna, a rezultati će se čekati 24 sata, umjesto dva do tri mjeseca, najavljuju iz IRB-a. Riječ je o analizi gena BRCA1 i BRCA2, kojim se utvrđuje nasljedna sklonost za rak dojke.

   – Nešto tu evidentno ne štima. Financijski trenutak možda nije napovoljniji, ali uz bolju organizaciju i s postojećim resursima može se učiniti puno na bržoj detekciji bolesti i efikasnijem liječenju raka – tvrdi Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.   

Učinimo svi sve!

Kako će se neki pacijent s istom zloćudnom bolešću liječiti u Zagrebu, Osijeku, Splitu ili Zadru, prepušteno je na volju i ovisi o financijskoj moći tih ustanova, što je nedopustivo, upozoravaju liječnici. »Vrijeme je da onkolozi izrade dijagnostičko-terapijske postupke i smjernice liječenja koje će biti jednake za sve pacijente u Hrvatskoj, ma gdje se liječili. Cilj nam je da se u svim zdravstvenim ustanovama provodi jednako liječenje onkoloških bolesnika, jer se danas liječenje razlikuje čak i unutar isti ustanove, ovisno o raspoloživom novcu«, upozorava Pleština, koji je uvjeren da bi se centralizacijom nekih postupaka moglo uštedjeti 20 do 30 posto novca koji se potroši na liječenje onkoloških bolesnika.

   Kod raka pluća, raka dojke i raka debelog crijeva zahvaljujući novim terapijama preživljenje se u zadnjih desetak godina utrostručilo, a organizacijskim promjenama taj bi trend mogao biti i brži, smatraju liječnici. 

   Zaklada onkologija i Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva pokrenuli su projekt »Učinimo svi sve!« s ciljem trajnog unapređenja liječenja onkoloških bolesnika u Hrvatskoj. Ciljevi su kampanje bolja edukacija bolesnika, promocija multidisciplinarnog pristupa liječenju onkoloških pacijenata i korištenje usuglašenih dijagnostičko-terapijskih postupaka.

   – Onkološke bolesti u svijetu, pa i Hrvatskoj, sve se uspješnije liječe, a paradigma da je rak jednako smrt postala je prošlost. S rakom se danas može sve duže i kvalitetnije živjeti, a činjenica da smo po smrtnosti od raka u samom vrhu Europe od svih, pa i od samih pacijenata, traži veći angažman – upozorava Mirko Šamija, predsjednik uprave Zaklade onkologija. Pacijenti mogu pomoći uspjehu svog liječenja aktivnim pristupom, a liječnici i drugo medicinsko osoblje moraju ih na to motivirati, poručuje Šamija.

   Mnogi pacijenti o svojoj bolesti i liječenju danas ne znaju gotovo ništa ili znaju vrlo malo, a liječnici nemaju dovoljno vremena da ih informiraju o njihovom stanju i najboljim opcijama liječenja. Pacijenti, međutim, te informacije moraju dobiti, i tražiti ih po svaku cijenu, smatra Marija Strnad iz Saveza udruga oboljelih od raka.

   – Pacijent mora tražiti najbolju terapiju, i to bez ustručavanja. Često u odnosu pacijenata prema liječnicima postoji lažna obazrivost – navodi Strnad. Na pacijentima je, kaže, da budu odgovorni prema svom liječenju, jer podaci pokazuju da u Hrvatskoj više od 50 posto propisane terapije odlazi u vjetar, jer je se pacijenti oboljeli od kroničnih bolesti ne pridržavaju.

   – Čak 70 posto takvih pacijenata s terapijom prestane namjerno, jer se od lijeka osjeća loše, smatra da mu više ne treba ili da liječnik nije bio u pravu kad mu je takvu terapiju propisao. Oko 30 posto to čini nenamjerno, jer je zaboravilo uzeti lijek – navodi Strnad.   

Nema liste čekanja

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje poručuju kako liste čekanja za onkološke bolesnike danas nema. U zagrebačkoj Klinici za tumore, navode, sve se pretrage nakon prvog pregleda obave u jedan dan, a na potrebnu operaciju čeka se najviše 14 dana. Kroničnim su pacijentima osigurali D uputnice koje im vrijede čitavu godinu, a u prošloj su godini na listu lijekova uvrstili šest novih onkoloških lijekova.

   U ovoj godini proračun skupih lijekova, u koji ulaze i onkološki lijekovi, bit će za 30 posto veći nego lani i iznositi 800 milijuna kuna.

   – Nadamo se da će na listi lijekova biti sve više lijekova koji daju pozitivan terapijski odgovor u 80 posto slučajeva, jer nam je cilj bolji učinak liječenja – veli Tatjana Prenđa Trupec, ravnateljica HZZO-a. Prilikom uvrštenja novih lijekova na listu tražit će, najavljuje, detaljne cost benefit analize kako bi dolazili lijekovi koji daju najbolje rezultate, a s farmaceutima će se sve više ići na plaćanje po uspjehu terapije, kako HZZO ne bi snosio trošak liječenja pacijenata koje ne daje željeni rezultat.