Grad: Rijeka
Danas: 15° pretežno oblačno
Sutra: -3° 4° snijeg
25. studenoga 2017.
Druga strana rekorda

Rast broja noćenja ili kvalitete? Nedo Pinezić: Pravo pitanje je tko ima korist od turizma

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 12. kolovoz 2017. u 7:00 2017-08-12T07:00:00+02:00

Rijetke su destinacije koje ne žive od masovnog turizma, kao što je rijetka bilo koja industrija koja ne živi od masovne distribucije svojih proizvoda, kaže Nedo Pinezić

RIJEKA U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je bilo više dolazaka i noćenja za čak 23 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. Rekordi turističkog prometa padaju iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, a građani sve češće pokazuju nezadovoljstvo zbog masovnog turizma.

Medije pune žalopojke gradonačelnika turističkih mjesta, koji prigovaraju zbog ponašanja gostiju, njihovog primitivizma, golotinje, pijanstva...

Zbog svega toga u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, primjerice Španjolskoj gdje se demonstrira protiv turizma, sve se češće postavlja pitanje – treba li nam masovni turizam? Bi li, možda, umjesto 23 posto više noćenja bilo bolje imati 15 ili 2 posto više noćenja, a 23 posto bolju kvalitetu, kako ponude, tako i gostiju?  

– U Španjolskoj demonstriraju ultraljevičarske skupine protiv bogaćenja vlasnika hotela koji slabo plaćaju svoje radnike, zapošljavaju samo sezonski, a dovode puno turista kroz turoperatorske aranžmane. Oni stvaraju velik pritisak na infrastrukturu, remete funkcioniranje lokalne zajednice, a prihod se slijeva u blagajne turističke industrije, dok lokalnoj zajednici ostaju problemi od zbrinjavanja otpada do ulaganja u infrastrukturu. Slično se događa i na Hvaru, kao i u Novalji, gdje veliki prihodi od party turizma ostaju organizatorima zabave i njihovim kooperantima, a male otočke općine nemaju resurse za kontroliranje svih negativnih pojava od party turizma, kaže predsjednik zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić.

Tko zarađuje?

Rijetke su, kaže, destinacije koje ne žive od masovnog turizma kao što je rijetka bilo koja industrija koja ne živi od masovne distribucije svojih proizvoda za prosječnog kupca.

Poslodavci žele drugačju organizaciju sustava turističkih zajednica

Vlada RH nedavno je donijela uredbu o visini boravišne pristojbe na koju su se negativno očitovale sve ključne udruge poslodavaca i strukovne udruge u turizmu. Visina boravišne pristojbe sada se utvrđuje u rasponu od 2,5 do 8 kuna, ovisno o razredu turističkog mjesta i o sezonalnom razdoblju. Državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić istiće da se vodilo računa da visina boravišne pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje.
–  I sa 8 kuna, koliko iznosi predložena visina boravišne pristojbe u turističkom A razredu u vrijeme glavne sezone, još uvijek je jeftinije u odnosu na nama konkurentne zemlje, istaknuo je Matušić.
Poslodavci u turizmu tvrde da povećanje boravišne pristojbe bez reorganizacije sustava turističkih zajednica neće donijeti potrebne promjene.
– Očekujemo osiguranje transparentnosti i efikasnosti u naplati i trošenju sredstava te jednakog opterećenja svih obveznika boravišne pristojbe, ističu predstavnici udruga poslodavaca.

– Automobilska industrija, modna industrija, industrija namještaja... žive također od masovne potražnje takozvanog standardnog proizvoda. Premium ponuda također ima svoje kupce, ali njih ima malo, a nudi im se jako velik izbor. No, jedna nacionalno važna djelatnost, kao što je za Hrvatsku turizam, ne moze ići tim smjerom. Kod standardne ponude u turizmu na istoj razini moraju biti i sve logističke prateće djelatnosti kao što su promet, osobito parkirališta, lokalni javni prijevoz, zbrinjavanje otpada, upravljanje energijom i vodom.... U svemu tome lokalna zajednica mora osjetiti poboljšanje životnog standarda –  zapošljavanje i egzistencija mladih ljudi je ono što turizam čini poželjnim. Nažalost, i Hrvatska ima problem da nam unatoč povećanju turističkog prometa sve više mladih ljudi odlazi iz zemlje. To je pravo pitanje za turističke stratege. Grade se hoteli, a ne zapošljavaju se ljudi osim sezonski, plaće su niže od prosjeka, uvoz hrane prevelik, a opterećenje na komunalni sustav veće od dohotka lokalnoj zajednici. Dakle, treba li nam masovni turizam ili ne, suvišno je pitanje. Pravo pitanje je tko ima i koliku korist od pojedine vrste turizma, ocjenjuje Pinezić.

Javno i privatno

Ivan Herak, bivši ministar turizma i predavač na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smatra da je nastupilo vrijeme za nametanje nove paradigme hrvatskog turizma, u kojoj je posebno potrebno uspostaviti nove, realnije odnose između kapitala, društvene zajednice i rada.

– Naime u bivšoj državi, u okvirima jednopartijskog političkog sustava, egzistiralo je društveno vlasništvo, kao praktički jedini režim vlasništva. U takvim monolitnim vlasničkim i političkim okolnostima turističke zajednice, hotelska poduzeća i političke strukture imale su identične ekonomske i političke niše, nastojeći istodobno ostvariti i primarne makroekonomske ciljeve turizma, punu zaposlenost i devizni priljev. Devedesetih godina prošlog stoljeća implementiran je višestranački politički sustav i uspostavljena dominacija privatnog vlasništva nad turističkim poduzećima, tako da sada na jednoj strani egzistiraju turističke tvrtke u većinskom privatnom vlasništvu, a s druge strane lokalna i šira društvena zajednica, koja s jedne strane ima benefite, ali s druge strene i troškove koje proizvodi turizam. Stoga, zbog promijenjenih okolnosti društvena zajednica i hotelijeri moraju sačiniti novu bilancu kojom će se pravednije, u korist zajednice, regulirati podjela prihoda i troškova koje stvara turizam, kaže Herak.

Rješenje ovoga problema, prema njegovu je mišljenju, jedan od preduvjeta za realizaciju Strategije razvoja hrvatskog turizma, kojom smo zacrtali model razvoja hrvatskog turizma.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka