ZAGREB » Radikalne reforme koje je najavio HDZ i za koje će tražiti konsenzus socijalnih partnera, vlasti, sindikata i poslodavaca, već su dva dana glavna tema u Hrvatskoj iako iz te stranke još nisu objavili što bi te reforme značile. Ni dan nakon konferencije koja je održana u organizaciji njihove stranačke zaklade nitko od gospodarskih stratega HDZ-a koji rade na programu zajedno s bavarskim institutom IFO nije želio govoriti o tome kakve zahvate u gospodarstvu, javnom sektoru, monetarnoj ili fiskalnoj politici donose te radikalne reforme oko kojih će HDZ tražiti socijalni konsenzus. 

  Ipak, u neslužbenim razgovorima dio HDZ-ovaca nam je potvrdio da radikalne reforme kad je u pitanju ustroj države znače »smanjenje broja gradova i općina«. Već ranije i sam je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao da smanjenja broja županija neće biti, pa očito u HDZ-u očito kalkuliraju koliko bi uprava bila efikasnija ako smanje broj gradova i općina. No, kako će to izvesti stranka koja je u Hrvatskoj osvojila vlast u najviše gradova i općina, i čiji koalicijski partneri, poput HSS-a ili HSLS-a, politički žive od vlasti na lokalnoj razini bit će zanimljivo vidjeti. 

 Izabrat će put

– Radikalna promjena je da županije budu efikasnije, da lokalne jedinice budu efikasnije i da ne blokiraju investicije, kaže naš sugovornik iz HDZ-a. Iako u HDZ-u vjeruju da u državnoj upravi i javnim službama ima viška zaposlenih, naš sugovornik kaže da to ne znači da će biti otpuštanja, jer rješenje nije poslati još ljudi na burzu, nego učiniti sustave u kojima rade puno efikasnijim. 

  Kad su u pitanju tvrtke kojima je vlasnik bilo centralna bilo lokalna država čini se da će i tu biti najviše promjena na lokalnoj razini, ako o tome bude odlučivao HDZ. Prema prvim izračunima u komunalnim poduzećima na lokalnoj razini zaposleno je ukupno i do 30 tisuća ljudi više nego što bi to bilo optimalno. Nedavno je i Europska komisija upozoravajući na makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj naglasila kako je nužno restrukturirati komunalna poduzeća, ali te tvrtke nisu pod nadležnošću centralne vlasti pa je pitanje koliko će buduća Vlada, čija god ona bila, moći utjecati na procese u njima.

Opširnije u tiskanom izdanju