Rabljeno vozilo u EU vrijedi 100, a u Hrvatskoj 120 tisuća kuna

Iako je Hrvatska ulaskom u Uniju trebala uskladiti svoje propise, trošarina se utvrđuje temeljem vrijednosti rabljenog automobila na hrvatskom tržištu. Ta praksa »ignoriranja« računa koje izdaju strane tvrtke trebala bi postati prošlost već 1. siječnja 2014.

Nerijetko svjedočimo popriličnoj zbunjenosti ljudi koji se upuštaju u kupnju automobila u inozemstvu, odnosno u državama Europske unije kojoj odnedavno i sami pripadamo. Naime, uz poznatu proceduru po kojoj se na uvezene rabljene automobile naplaćuje još hrvatska trošarina, vrlo se često događa da se kupcima automobila ne priznaje vrijednost izražena na računu ovlaštenih automobilskih kuća u Njemačkoj, Italiji ili Austriji gdje se hrvatski kupci najčešće upućuju po nabavku kvalitetnog rabljenog automobila.

Posebni porez

S obzirom na standard tih država, ali i navike po kojima se automobili brže mijenjaju no što je to kod nas slučaj, tamo su rabljeni znatno povoljniji nego u Hrvatskoj. No, to vrlo često ni najmanje ne zanima nadležne hrvatske institucije koje te račune ne priznaju. Točnije u Hrvatskoj je na snazi propis po kojem se unos rabljenih automobila iz država EU odvija bez carinskih formalnosti, no na njega se plaća trošarina po hrvatskim propisima. I sad ono najvažnije, ali i najnelogičnije, posebni porez, odnosno trošarina, utvrđuje se temeljem postotka od tržišne cijene, odnosno vrijednosti rabljenog automobila na hrvatskom tržištu! Carinska uprava utvrđuje poreznu osnovicu, a nezadovoljni građani mogu zatražiti dodatnu procjenu stalnog sudskog vještaka ili procjenitelja. I da odmah pojasnimo: mogu zatražiti ekspertizu koju Carinska uprava – ne mora prihvatiti. Nedavno smo tako svjedočili situaciji u kojoj se cijena automobila iskazana na računu razlikovala od one koja je »odrezana« u Hrvatskoj za čak 20 posto. Odnosno, u konkretnom slučaju račun je iznosio po prilici 100 tisuća kuna, u Hrvatskoj je pak određeno da uvezeni automobil »vrijedi« 120 tisuća kuna.

Ekspertiza automobila je jedini pravi način utvrđivanja tehničkog stanja i stvarne vrijednosti automobila i prema pozitivnim propisima nadležna carinska ili porezna služba bi trebala priznavati tako utvrđenu vrijednost

Prosječna kilometraža

O problemu koji zbunjuje, ali i iritira sve one što žele doći do kvalitetnog rabljenog automobila po cijenama povoljnijim od onih što vladaju na hrvatskom tržištu, razgovarali smo s Krunoslavom Ormužem, stalnim sudskim vještakom za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda, osobom ovlaštenom i za ekspertizu vrijednosti automobila.

Zbog čega se računi izdani od tvrtki u inozemstvu ne priznaju kao službena isprava temeljem koje se određuje osnovica za izračunavanje trošarina?

Carinska uprava utvrđuje poreznu osnovicu, a nezadovoljni građani mogu zatražiti dodatnu procjenu stalnog sudskog vještaka ili procjenitelja, koju Carinska uprava – ne mora prihvatiti

– Carinska uprava priznaje račun i to uglavnom u slučajevima kada je vrijednost automobila navedena na računu veća od vrijednosti u Katalogu vrijednosti rabljenih vozila Centra za vozila Hrvatske. Naime, na računu za automobil izdanom od strane prodavatelja (ili vrijednost navedena u ugovoru o kupoprodaji automobila ako je prodavatelj fizička osoba) ponekad, iz različitih razloga, nije navedena stvarno plaćena cijena automobila. No treba imati na umu i da Katalog vrijednosti rabljenih vozila izdan od strane CVH ne uzima u obzir broj prijeđenih kilometara predmetnog automobila, već su vrijednosti navedene temeljem kilometraže koju prosječan automobil godišnje prijeđe u RH. Također, katalog ne uzima u obzir niti opremljenost automobila van standardnih paketa opreme proizvođača.

S obzirom na to da ste ovlašteni sudski vještak za motorna vozila, vrijedi li vaša ekspertiza kao službeni nalaz koji su nadležne službe dužne uvažavati?

– Mislim da je ekspertiza automobila jedini pravi način utvrđivanja tehničkog stanja i stvarne vrijednosti automobila i prema pozitivnim propisima nadležna carinska ili porezna služba bi trebala priznavati tako utvrđenu vrijednost. No ponekad to i nije slučaj, ali se tada naručitelj ekspertize može žaliti nadležnoj carinskoj odnosno poreznoj službi i čekati rješenje o žalbi.

Hrvatska posla

Ima li šanse da se u skoro vrijeme takva situacija razriješi, da računi izdani u drugim državama EU postanu jedina osnova za izračunavanje hrvatskih davanja?

– Mislim da se to mora dogoditi u vrlo bliskoj budućnosti stoga što je u računima naveden i porez na dodanu vrijednost koji je prodavač dužan platiti u svojoj matičnoj državi. U slučaju neodgovarajuće vrijednosti automobila navedene u računu porezni nadzor nad prodavačem treba pokrenuti njemu nadležna porezna uprava što načelno ne riskira iole ozbiljan i profesionalan trgovac automobilima u EU.

Hrvatska posla, ukratko. Jer kad je svojedobno ukinuto pravo na povrat poreza kupcima automobila koji imaju registrirane obrte ili poduzeća pojašnjeno je da se to čini zbog »usklađenja propisa s onima što vladaju u EU«. Zanimljivo, a to je učinjeno prije no što smo postali članicom te velike obitelji europskih država, kod uvoza rabljenih automobila se ta ista EU baš i ne uvažava. Jer kako drugačije nazvati praksu nepriznavanja računa ozbiljnih tvrtki iz država EU nego njezinim ignoriranjem.

Kako pak neslužbeno doznajemo, današnja praksa »ignoriranja« računa izdanih od strane tvrtki iz inozemstva, kako smo već istaknuli to su u hrvatskom slučaju uglavnom one iz Italije, Njemačke i Austrije, trebala bi postati prošlost već 1. siječnja 2014. godine. Datum je to do kojeg će se i ti propisi uskladiti s EU praksom te tako isključiti današnju zbunjenost, nerijetko i bijes kupaca rabljenih automobila u inozemstvu.