Nakon zbivanja u Vukovaru i pokretanja referenduma o braku za izmjene Ustava, s prvom potpredsjednicom Vlade i  šeficom HNS-a Vesnom Pusić razgovarali smo o podjelama u društvu i odgovorima koalicijske Vlade na prijetnje desnice. 

Podjele u hrvatskom društvu sve su dublje, i sve je više otvorenih pitanja. Je li bilo potrebno otvarati sva ta svjetonazorska pitanja?

– Pitanja građanske jednakosti i poštivanje zakona nisu ona koja bi trebala dijeliti društvo, jer ona prethode političkim pitanjima opredjeljivanja u modernom demokratskom društvu. Ona su, nulta, bazična. Dakle, pitanje temeljnih ljudskih prava je pitanje koje se uređuje u državi prije nego što se itko izjasni kao liberal, konzervativac ili socijalist. Oko toga mora postojati civilizacijski konsenzus, a tek onda možemo razgovarati za koji smo tip poreza, obrazovanja ili slično, što može biti stvar političkog opredijeljenja. 

Naše društvo tu nultu fazu očito još nije prošlo?

– Ta pitanja treba komunicirati kao nešto bazično, kao nešto o čemu ne može biti spora. Demokracija, ljudska i manjinska prava, to je  minimum minimuma i tu niti ne može biti podjela. Ali mislim da treba jasno reći da postoje neke ekstremističke grupe u hrvatskom društvu koje, koristeći takve teme, pokušavaju huškati ljude  i destabilizirati vlast. Ono što ne mogu promijeniti na izborima i u Saboru, žele promijeniti na ulici.

To vidite kao cilj – destabilizirati vlast, ne kao posljedicu?

– Vidim to kao jasnu namjeru.

Tvrdite, dakle, da nije prvo bio Stožer, pa da se HDZ »nakačio« na njega, nego da je HDZ upravo to namjerno pokrenuo?

– Tako je. Vidim to kao direktan pokušaj iskorištavanja određenih tema za destabilizaciju vlasti. I to nije prvi put. Svi se dobro sjećamo kako je to izgledalo 2001. na Rivi. To su isti obrasci, a djelomično i isti ljudi. Mislim da je to potrebno napokon jasno i glasno reći. Pritom ne krivim instrumentalizirane ljude. Njima nije lako. Oni imaju penzije, ali ne rade, godinama su marginalizirani u društvu i u getu su. Njih je vrlo lako motivirati da daju podršku za ovakve teme, za divlji ekstremizam. Ali, važno je jednom reći da je to čista, planirana i namjerna destrukcija, jer dio ekstremističkih grupacija želi destabilizirati vlast i državu. A na to nitko nema pravo! Možete imati pravo na stav, uostalom ja bih bila zadnja koja bih nekome branila pravo na stav, ali nemate pravo destabilizirati institucije države. To nećemo dopustiti!

 Hoćete reći da je Tomislav Karamarko u kontaktu i dogovoru cijelo vrijeme i sa Stožerom i sa udrugom U ime obitelji itd.?

– Očito je da su u komunikaciji.

 Mislite da se HDZ, nakon ere Ive Sanadera, vraća radikalnijoj politici?

– HDZ je bio na odličnom putu da postane stranka desnog centra, simpatična ili antipatična, ali svakako stranka koja pretendira na dobar dio biračkog tijela. To je bio jedan racionalan pomak, da bi tada iz nekog, meni potpuno nerazumljivog razloga, opet otišao prema radikalnije, ekstremnije desnim stavovima, što mu je smanjilo podršku. Nakon toga vidimo pojavu ovih ekstremnih inicijativa koje su agresivne, koje ljude straše, koje šalju poruke isključivosti – ili ste s nama ili ste protiv nas.

Tvrdite da je destabilizacija države HDZ-ov cilj? Niste li malo pretjerali? 

– Ne u doslovnom smislu riječi, naravno. Međutim, treba se bojati ovoga o čemu govorim, ovoga na što neki događaji i izjave ukazuju, jer dovode u pitanje stabilnost. Toga se treba bojati i na to se ne može odmahnuti rukom. 

(…)

Prije referenduma o ćirilici namjeravate izmijeniti Ustav i onemogućiti daljnje slične referendume o ljudskim i manjinskim pitanjima? Onemogućit ćete referendum o ćirilici?

– Ako oko ičega imamo konsenzus, tu smo više nego složni. I da, nadam se da ćemo dotad izmijeniti Ustav u tom smjeru. Najprije se udarilo na LGBT, pa će na Srbe, pa tko zna koga sljedećega, evo mi smo žene, možda i nas zahvati… To je apsolutna destrukcija. I potrebno je jasno javno reći: ljudi, mi ćemo stati u obranu civilizacijskih dosega hrvatske države! Terora ovakve vrste, uskogrudnosti ovakve vrste, retrogradnosti ovakve vrste je dosta! Ništa od toga!

Što to sve znači? Planirate li suspendirati rad nekih udruga koje se služe govorom mržnje ili što?

– Zakonodavstvo u tom smislu postoji, ništa tu ne treba novoga donositi. Kad javni govor prijeđe zakonsku granicu, kad počne pozivanje na nasilje ili fizičko uništavanje, čvrsto ćemo štititi zakon. Ja sam zadnja koja bi ikada govorila o zabranama, ali zato ćemo istaknuti granicu između predstavničke i neposredne demokracije. Zato postoje Vlada i parlament i ne može se, rolajući kao parni valjak na ulici, terorizirati političke, etničke, svjetonazorske, bilo koje dijelove jednog pristojnog društva. A mi jesmo pristojno društvo. Zato moraju postojati jasne brane. One postoje i mi ćemo ih primijeniti. Možete misliti i govoriti štogod hoćete, ali terorizirati druge ili drugačije, ne možete.

Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista u srijedu, 20. studenoga 2013.