Prometni fakultet: Monetizacija znači 1.300 poginulih i 5.000 invalida više

Ovo prof. Željko Marušić temelji na uvjerenju da bi interes koncesionara bio potjerati tegljače s autoceste, što bi izazvalo opasnost od prometnih nezgoda na cestama

ZAGREB Niti jedna pametna zemlja ne pokriva javni dug rasprodajom imovine. Pametne zemlje to čine povećanjem nacionalnog dohotka. Aktualna Vlada nije uspjela niti zaustaviti pad nacionalnog dohotka, a kamoli povećati ga.

Monetizacija autocesta je financijski, ekonomski i politički neopravdana, ustvrdio je ekonomist Ljubo Jurčić na tribini pod nazivom »Slučaj monetizacije i dugoročne koncesije autocesta«, koju je u Hrvatskom novinarskom domu organizirao niz sindikata i nevladinih udruga protivnih koncesiji autocesta.

– Troškovi monetizacije bit će puno veći nego što bi bila otplata dugova Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kreditom od četiri do pet posto kamate. U slučaju monetizacije profit će se izvlačiti izvan Hrvatske. Iz Hrvatske se danas na godišnjoj razini izvlači oko dvije milijarde eura, dok u isto vrijeme Hrvatska iz inozemstva unosi 500 do 600 milijuna eura profita. Svi koji žele uložiti u Hrvatskoj, od najmanjih do najvećih, imaju punu potporu države. Mi smo na romantičan način prihvatili slobodno tržište, vjerujući da je sve onako kako piše u udžbenicima, istaknuo je Jurčić.

Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti istaknuo je pak poguban sigurnosni aspekt monetizacije. Prema njegovoj procjeni do isteka koncesije Hrvatska bi na godišnjoj razini imala trideset poginulih ljudi u prometu više, nego u slučaju da autoceste ostanu u državnim rukama.

Do kraja koncesije, rekao je, mi bi imali 1.300 poginulih i pet tisuća invalida više. Ovu procjenu Marušić temelji na uvjerenju da bi koncesionar imao u interesu potjerati tegljače s autoceste, što bi izazvalo povećanu opasnost od prometnih nezgoda na cestama. Tegljači bi, tvrdi, bili potjerani visokim cijenama, kako bi koncesionar imao manji trošak održavanja. Jedan od čelnih ljudi udruge Pravo na grad Teodor Celakoski upozorio je da u Hrvatskoj postoji praksa da se za problem nudi isključivo po jedno rješenje.

Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Mijat Srtanić ustvrdio je da je koncesija jednaka prodaji. – Koncesija na pedeset godina – to je za nas prodaja. Autoceste su u vlasništvu svih građana i o monetizaciji trebaju odlučivati građani na referendumu. Autoceste su bile strateška, razvojna investicija, koja nije ispunila svoju razvojnu komponentu, jer mala mjesta s autocestom uglavnom nisu spojena, rekao je Stanić.

– Ne treba biti naivan i odreći se prava na odlučivanje. Vlada je u ovom slučaju odlučila podcijeniti građane. Nama se taji studija na temelju koje Vlada donosi odluku o monetizaciji. Ovdje se velikom igraču namjerava dati siguran profit. U pitanju je jednostavna logika neoliberalnog kapitalizma: rizici i troškovi su javni, a profiti privatni. Nama se ovdje zapravo nudi lažna dilema: ili loše upravljanje ili privatizacija. Imamo posla s manipulativnom Vladom i zbog toga ćemo graditi platformu koja će razbiti zatvorenost i uključiti građane u procese odlučivanja, ustvrdio je Celakoski.

Iz GONG-a su upozorili da Vlada još nije reagirala na zahtjev za objavom studije o monetizaciji te istaknuli da zakonski rok za objavu studije istječe u petak 25. listopada. Sindikati i udruge, naime, od Vlade su temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama tražili objavu predmetne studije, plaćene novcem poreznih obveznika.