Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Saniranje posljedica krize i siromaštva, te gospodarski rast, bit će glavni cilj SDP-a i njegovih koalicijskih partnera u idućem mandatu. Gradovi iznad 35.000 stanovnika bi dobili nove, veće prihode i ovlasti
RIJEKA U idućih sedam dana trebao bi biti dovršena prva verzija SDP-ovog izbornog programa, koja će se potom usklađivati s prijedlozima koalicijskih partnera, u prvom redu HNS-a. Glavni voditelj projekta za izradu programa je potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji će objediniti sve aktualne Vladine politike i buduće poteze za iduće četiri godine, s obzirom na to da će novi program uvelike biti program kontinuiteta u odnosu na politiku Vlade.
Očekuje se da bi tekst mogao biti finaliziran do sjednice Predsjedništva idućeg tjedna, a potom i prvi put u naznakama javno predstavljen na početku kampanje, na skupu SDP-a u Domu sportova 26. rujna, gdje se očekuje oko pet tisuća stranačkih članova.
Financije i socijala
Osim svega što Vlada i ministri i danas čine na rješavanju problema siromašnih, blokiranih i zaduženih građana u vezi sa švicarskim frankom, na sve će se načine nastaviti sanirati posljedice krize kod građana, ne samo u resoru financija, već i socijale.
Ne radikalno kao sada sa švicarcem, ali ipak kontinuirano, nastavit će se u pregovorima s bankama i samim mjerama Vlade zauzdavati kamate na sve vrste kredita, i to uvođenjem limita na kamate. Potom, dodatno će se jačati osobna potrošnja putem daljnjih rasterećenja plaća – ideja je uvođenje više novih platnih razreda kako bi se oporezovale više, a rasteretile niže i prosječne plaće.
Porez na nekretnine nije prioritet, i on će se koristiti samo kao povećana komunalna naknada za imobiliziranu imovinu (hoteli, prazne hale i sl.) kako bi se potaklo investiranje, a dobra vijest za građane u tom kontekstu je sigurno da, dakle, neće biti poreza na nekretnine za vlasnike stanova i kuća za odmor, od čega su mnogi građani strahovali.
Nastavit će se sa suzbijanjem tzv. energetskog siromaštva, te će se vaucheri uvesti vjerojatno i za druge energente, ponajprije za plin, a upravo u sektoru socijale više će se koristiti EU fondovi koji već sada raspolažu s 50 do 70 milijuna eura za namjenu suzbijanja siromaštva, a idućih godina bit će još bogatiji.
Mjerljivost rada
EU fondovi, očekuje se, puno više će se koristiti i za lokalne komunalne i infrastrukturne objekte, dakle vode, odvodnju, nove deponije i slično. Očekuje se daljnje restrukturiranje javnih poduzeća, ponajprije HŽ putničkog prometa, a radit će se i na olakšavanju investiranja, daljnjim poticajima za izvoznike itd., jer je glavni cilj – gospodarski rast.
Javna uprava neće se, po broju zaposlenih, bitno rezati – planira se za isti ili manji novac imati jednaku kvalitetu usluge, uz digitalizaciju sustavu na svim razinama, ali prijedlog partnera iz HNS-a je uvođenje mjerljivosti rada u sustavu javne uprave, pri čemu bi oni s lošijim rezultatima morali otići.
Tekst koji je dr. Antun Vujić početkom ljeta napisao kao ideološku postavku za razradu programa, poslužit će kao neka vrste preambule toga dokumenta. Tako je dogovoreno na sastanku Branka Grčića i Antuna Vujića što je održan prije nekoliko dana, ali osim ljevičarskih i socijaldemokratskih svjetonazorskih postavki koje je ponudio Vujić, morat će se uvažiti i stavovi koalicijskih partnera, pa će uvodni tekst biti općeg građanskog opredjeljenja, potvrđeno nam je iz stranke.
Decentralizacija je također »light«, kao i većina prijedloga s kojim se ide pred građane: nema ukidanja županija i regionalizacije, kao što nema ni ukidanja općina koje nisu samoodržive, što primjerice predlaže HDZ. No, dodatno će im se smanjivati prihodi i ovlasti i neke najmanje općine svest će se praktički na razinu četvrti ili mjesnih odbora te obavljati samo komunalne radove – vijest je da će se u takvim općinama zapošljavanje ukinuti i vodit će ih volonteri.
S druge strane, planiraju se dodatno ojačati i prihodi i ovlasti velikih gradova, te gradova iznad 35.000 stanovnika, što bi praktički i značilo novu fazu decentralizacije. Oni bi dobili nove, veće prihode i u dijelu poreza, posebno udjela u porezu na dohodak, ali bi im porasle ovlasti u zdravstvu, socijali i školstvu.
Partneri iz HNS-a jako inzistiraju i na rastu investicija u obrazovanje i znanost te promjenu kurikuluma – škole bi imale manje sadržaja i »bubanja« gradiva, a više konkretnih znanja i vještina. Također, inzistirat će se i na boljem povezivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, što je trenutno velika manjkavost hrvatskog sustava.
