Prijatelji životinja i slovenski lovci: Žilet-žica monstruozni je izum, divlje životinje umiru u mukama

Foto Reuters

U subotu su lovci iz lovačkog društva Pograd na žici našli mrtvu košutu, te krvave tragove druge koja je zapela, ali se oslobodila i pobjegla u šumu, no nisu je uspjeli pronaći i skratiti joj muke.»Bilo je grozno jer je bila sva raskomadana i morala se jako mučiti«, kazao je listu Domen Fajfar, predsjednik lokalnog lovačkog društva

ZAGREB - Žilet-žica na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom smrtonosna je za divlje životinje kojima presijeca prirodne migracijske putove, a životinje koje se pokušavaju osloboditi još dublje ranjava i izaziva teške ozljede, gušenje, prijelome i polaganu smrt, poručili su Prijatelji životinja ističući kako je žilet-žica “monstruozni izum koji može uzrokovati stravične rane svakom živom biću”. 

 povodu Međunarodnog dana prava životinja, Prijatelji životinja pozvali su hrvatsku vlast da službeno od Slovenije i Mađarske zatraži uklanjanje žice, koja ne spriječava samo prolazak ljudi nego i smrtno ozljeđuje životinje.

Sve više izmrcvarenih životinja

“Žica reže tkivo životinja, a one raskomadane čekaju smrt. Ta žica istodobno upozorava i na žice ograda, kaveza, laboratorija, lanaca na kojima životinje stradavaju”, upozorava predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman.

Iako nema točnih podataka o broju stradalih životinja, svakim danom pristižu nove fotografije izmrcvarenih životinjskih tijela. Oman kaže da neodgovorno ponašanje nadležnih institucija i čitavih država nije začuđujuće kada se svakodnevna patnja životinja čak i ozakonjuje.

“Samo stvaranjem boljeg okruženja, bez granica i nasilja, brinući se prvenstveno za one koji nisu zaštićeni, stvaramo bolje društvo. Rješenje postoji, počnimo rušiti ograde u vlastitoj savjesti i navikama, pa će i one fizičke nestati”, kaže Oman.

Aktivisti za prava životinja iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, iako nije bilo pomaka po pitanju micanja žica, neće odustati već će nastaviti poticati institucije da uklone i više nikada ne postave žice, ni protiv ljudi niti protiv životinja, poručio je Oman dodavši da su Prijatelji životinja u kontaktu s kolegama u sličnim udrugama, poput slovenske udruge Za živali.

Performansom protiv žilet-žice

Najavio je da će na Međunarodni dan prava životinja, u četvrtak 10. prosinca, Prijatelji životinja performansom na Trgu bana Jelačića ukazati na smrtonosne zidove, ograde, kaveze i žice kojima su ljudi osudili životinje na zatočeništvo, patnju i smrt.

Aktivisti će na Trgu bana Jelačića u lancima, uz žilet-žicu, simbolično prikazati agoniju divljih životinja na granici, ali i patnju koju svakodnevno proživljavaju druge životinje, što će posvjedočiti i uznemirujuće fotografije okrutnosti koje ljudi čine životinjama iza zidova, kaveza, ograda i lanaca.Divlje životinje jednako trpe kao i one predviđene za klanje, mučene strujnim udarima ili gušenjem plinom zbog krzna ili pak zarobljene u pokusnom laboratoriju. Sve te prestravljene životinje ne mogu pobjeći od nasilne smrti, poruka je aktivista.

Životinjske vrste imaju pravo na život

Britanska organizacija Uncaged pokrenula je obilježavanje Međunarodnog dana prava životinja 1998. godine, na 50. godišnjicu obilježavanja ratifikacije Deklaracije o ljudskim pravima, sa ciljem osvještavanja javnosti o izravnoj povezanosti ljudskih i životinjskih prava.

Tijekom godine dana u svijetu se radi prehrane ubije preko 60 milijardi kopnenih životinja. Borba za prava životinja borba je za obespravljenu većinu, tvrde aktivisti upozoravajući da su životinje odrezanih repova i kljunova, kastrirane bez anestezije, žigosane, silovane… prepuštene rutinskom tovu i ubijanju, bez ikakve osude šire javnosti.

“Potičimo druge i svjesno odlučujmo ne sudjelovati u ubijanju osjećajnih bića, jer ono što je nama jedan obrok, čizma, kaput ili puder, njima je to sve na svijetu – život”, stajalište je aktivista. Poručuju da je za pozitivnu promjenu dovoljno ne jesti životinje, ne koristiti ih za izradu obuće i odjeće, u pokusima, za zabavu i ostale svrhe koje su nametnute navikom i tradicijom.

Slovenski lovci zabrinuti stradavanjem životinja na bodljikavoj žici uz Kupu

Više domaćih i divljih životinja do sada je nastradalo na žičanoj ogradi sa žilet-žicom koju na granici s Hrvatskom postavlja Slovenija, a slovenski lovci upozoravaju da će životinje i dalje stradavati ako se pred bodljikavu žicu ne postave tzv. »električni pastiri«, niskonaponska električna ograda kojom se primjerice ograđuju krave na ispaši kako ne bi pobjegle.

Takvo su rješenje vlade u Ljubljani nedavno predstavili lovačkim društvima uz rijeku Kupu, uz alternativno rješenje – kemijsko sredstvo neugodnog mirisa koje bi odvraćalo životinje od žice gdje mogu nastradati, ali ni jedno ni drugo još nije realizirano.U subotu su lovci iz lovačkog društva Pograd na žici našli mrtvu košutu, te krvave tragove druge koja je zapela, ali se oslobodila i pobjegla u šumu, no nisu je uspjeli pronaći i skratiti joj muke, piše u utorak ljubljanski »Dnevnik« i donosi fotografije životinje koja je po ocjenama lovaca umirala u mukama.

»Bilo je grozno jer je bila sva raskomadana i morala se jako mučiti«, kazao je listu Domen Fajfar, predsjednik lokalnog lovačkog društva.

Lovačka društva uz granicu zadužena su za kontrolu žičane ograde i bodljikave žice, pa im pripada i meso nastradalih životinja, ali nisu zadovoljni što država još nije ispunila obećanje da će životinje koje imaju svoje prirodne migracijske tokove zaštititi električnim pastirima ili kemijskim sredstvom, kako bi ih odvratili od stradavanja.

Lovci koji su zaduženi za izlov, ali i dobrobit životinja, zabrinuti su što ih država koja je do sada postavila 110 kilometara ograde za bolje usmjeravanje migranata unaprijed ne upozorava gdje će postaviti žicu kako bi se unaprijed mogli pripremiti na povjerene im zadaće kontrole.Fajfar uz to upozorava da je skidanje životinja sa žice vrlo opasno i pita se što bi se dogodilo ako se divljač na žicu zaplete s druge strane.»Hoćemo li biti odgovorni ako žicu na nekim mjestima budemo morali prerezati?«, pita se iskusni lovac.

Lovci uz Kupu i druge pogranične krajeve boje se skorašnjih blagdana jer se boje da će uobičajene petarde u to vrijeme izazvati još više stradavanja pasa i mačaka jer su domaće životinje do sada najčešće stradavale, a razmišljaju i o zabrani lova uz granicu, kako ne bi tjerali divljač na smrtnonosnu ogradu.

Na području Adlešića u dolini Kupe djeluje još jedno lovačko društvo, a i njegov se predsjednik Anton Željko pita što raditi ako životinje navikle da preplivaju Kupu dođu na slovensku stranu i zapletu se u žicu.

»S naše strane bi je još nekako mogli izvući, ali što ako ostane na drugoj strani?«, pita se Željko koji ne bi želio izazvati pogranični incident, a u dobrim je odnosima i s hrvatskim lovcima s druge strane rijeke.

Na tom području su uobičajene migracije srna, divljih svinja, vukova i druge divljači, ali Kupu prelazi i medvjed.Iako do sada nije nastradao niti jedan primjerak smeđeg medvjeda, lovci se boje da će se to svakako dogoditi ako ne sada onda u proljeće, ako ograda do tada ostane.Lovci koji brinu o regulaciji populacije životinja zabrinuti su za medvjeda jer je on u obje zemlje zakonom zaštićena životinja, a ušao je i u adekvatne uzrečice kod oba naroda.Kad se u Sloveniji za nekog želi reći da ima veliku zaštitu, odnosno da mu »nitko ništa ne može«, kaže se da je zaštićen kao »kočevski medvjed«. To odgovara hrvatskoj uzrečici da je netko zaštićen kao »lički medvjed«.