Iako odlazi s dužnosti ravnateljice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Tatjana Prenđa Trupec nastavit će suradnju s Ministarstvom zdravlja u području EU fondova i eZdravstva, priopćeno je u petak iz HZZO-a.  

O odluci o svom odlasku iz HZZO-a ravnateljica je jučer upoznala ministra zdravlja Darija Nakića, a danas ju je objavila na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu u Opatiji.

Odluku je objasnila željom da karijeru nastavi na projektima u zdravstvu na međunarodnoj razini, no s ministrom je dogovorila pro bono nastavak suradnje u područjima EU fondova i eZdravstva.

Prema proceduri, ravnateljicu razrješuje Vlada, te tek potom prestaje njezina dužnost u HZZO-u, napominje se u priopćenju.

Povodom svog odlaska iz HZZO-a, Tatjana Prenđa Trupec je istaknula kako je ponosna na sve što je kao nestranačka stručna osoba sa svojim timom ostvarila u protekle četiri godine.

U prvom redu, izdvojila je izlazak iz riznice, reformu primarne zdravstvene zaštite, osiguranje 300 milijuna eura za zdravstvo iz strukturnih fondova EU, velike korake u informatizaciji zdravstva, te novi model ugovaranja bolnica.

HZZO je u 2015. godini smanjio dospjele obveze s milijardu na 500 milijuna kuna, broj zaposlenih u HZZO-u smanjen je za 7,2 posto (za 177 ljudi), uveden je sustav kvalitete, a na liste lijekova HZZO-a uvršten je velik broj novih lijekova.

U 2016.  ravnateljica je dobro surađivala s novim ministrom zdravlja, te je tijekom današnje prezentacije u Opatiji dala punu podršku najavljenom restrukturiranju bolničkog sustava, ističe se u priopćenju HZZO-a.

Ravnateljica HZZO-a uintervjuu za Dnevnik Nove TV kazala je da nije bilo političkih pritisaka za njezinu ostavku.

Zašto ste dali ostavku? Zašto ste ostavku odlučiti dati na ovaj način, s govornice?

Danas je bila dobra prilika da to priopćim i bilo je u dogovoru s ministrom. Njega sam jučer obavijestila o svojoj odluci da karijeru nastavim na projektima zdravstva u međunarodnoj okolini.

Znači, Vaša profesionalna odluka, nije bilo pritisaka iz politike?

Nije. Ovo je već peta Vlada za koju radim, sedmi ministar. Uistinu se snalazim u svim promjenama i nije bilo politički.

Zašto odgađate poskupljenje dopunskog zdravstvenog?

Socijalni partneri su se vrlo aktivno uključili u razgovore s ministarstvom zdravlja i HZZO-om. Pristiglo je dosta primjedbi na javnu raspravu, više od 30. Radi se opsežna analiza i sve će se prezentirati upravnom vijeću koje će donijeti konačnu odluku.

Jeste li se uplašili pritisaka?

Mislim da se okrenulo na što više rasprave o ovome i na dijalog sa socijalnim partnerima.

Iako je rečeno da će polica poskupjeti za 19 kuna, sada čujemo drugačije izjave, da se tek treba izračunati koliko će poskupjeti. Koje su informacije iz prve ruke?

Upravno vijeće će u konačnici odlučiti, ali za sada je još uvijek odluka sa poskupljenjem 19 kuna prošla javnu raspravu.

Hoće li tu biti nekih pogodnosti?

Da, planirali smo obiteljske pakete u kojima bi se za različite generacije mogla ponuditi jeftinija polica, ukoliko do ovog poskupljenja dođe.

Koliko? Može li se sad već reći?

Analize rade stručne službe u HZZO-u.

Nemate brojke?

Nemamo još brojke.

Otprilike?

Nemamo još brojke. Vidjet ćemo kako će se ponašati tržište, s obzirom da se radi izmjena zakona, polica sigurno neće poskupjeti prije nego se promjeni zakon, gdje se podiže participacija s 2.000 na 3.000 kuna, pa kada i ostali podignu svoje cijene će se vidjeti koliko se može ponuditi.

Hoće li to biti na jesen?

Za sada se vrijeme još uvijek ne zna.

Uplaćuje li država 500 milijuna kuna manje za dopunsko HZZO-u?

Da, država bi trebala uplaćivati više od 800 milijuna kuna. Mi godišnje dobivamo 365 za sve osjetljive skupine koje se pokriva. Dakle, 900.000 polica na račun državnog proračuna

Lijekovi bi nam trebali biti jeftiniji! Kako ćete to postići?

Od 1.siječnja 2017. ide novi pravilnik u kojem se mijenjaju referente zemlje, a referentne zemlje određuju koja je cijena za lijek na našoj listi i ako promijenimo zemlje sa recimo Francuske, Italije, na recimo Poljsku, Mađarsku, onda će te cijene biti jeftinije.

Kad kreće reforma bolnica? Podržavate li te ministra?

Na jesen i tome se jako veselimo jer 10 milijardi ide na bolnički sustav. Velika je mogućnost racionalizacije. Važno je sustav omjeriti za prave potrebe naših pacijenata i za njihovu sigurnost.

Na koji način?

Na način da se bolnice funkcionalno spoje, da se pojedini odjeli ukinu, da se određene bolnice preusmjerene na nekakve druge aktivnosti.

Možete li biti još konkretniji?

Uzmite na primjer Osijek, Vinkovci, Našice i Vukovar koji će između sebe vidjeti tko ima koju specijalnost jaču, koje stručnjake, tko ima veći volumen pacijenata, da bi mogla napraviti pravu sigurnost pacijentima da bi mogli dati učinkovitu uslugu.

Što će biti s riječkom bolnicom?

Za sada još nije postignut krajnji dogovor. Rade se analize. Hoće li riječka bolnica prema planu ministra Nakića otići županiji i biti jedna bolnica ili će se zadržati ovaj način, a restrukturirati nekako drugačije.