Neprihvatljive poruke

HČSP je 27. prosinca 2011. u Slunju odavao počast Francetiću, a policija je protiv Miljka podnijela prijavu zbog remećenja javnog reda i mira, koju je Prekršajni sud u Karlovcu u lipnju 2014. u potpunosti prihvatio. Kako se navodi u odluci Ustavnog suda, Prekršajni sud je zaključio da su neosporne činjenice da je Miljak organizirao tu komemoraciju u spomen Francetiću i da je tom prilikom »istupio ispred skupine opisujući osnivanje NDH, Crne legije, ratnog puta Jure Francetića, a po završetku govora izvikao ‘Bog i Hrvati, za dom’, dok je nepoznata osoba iz skupine izgovorila ‘spremni’, podižući ispruženu desnu ruku u vis i time oponašajući nacistički pozdrav.« Na taj se način, presudio je karlovački Prekršajni sud, »pozivao na neprihvatljive političke poruke na javnom mjestu i to izgovarajući opisane povike kojima je poticao prisutne na ‘odgovor’ u smislu izvikivanja ‘spremni«. »Nesporna je i činjenica da su prisutni pjevali pjesmu ‘Evo zore evo dana’, kojom se veliča lik i djelo Jure Francetića«, obrazložila je sutkinja Nada Turkalj presudu Miljku.

On se zatim žalio Visokom prekršajnom sudu, pozivajući se na »Ustavom zajamčeno pravo na javno djelovanje i javno iznošenje svojih političkih stavova«. Međutim, drugostupanjski sud je odbacio Miljkovu žalbu. »Iz odredbi Ustava jasno proizlazi da se Republike Hrvatska ne temelji na povijesnim tekovinama Nezavisne Države Hrvatske, čiji je istaknuti pripadnik bio Jure Francetić, a slobode i prava žalitelja kao članova političke stranke HČSP javnom izražavanju osobnog mišljenja u konkretnom slučaju su ograničena Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak. U konkretnom slučaju ograničenje prava imenovanih usmjerena su na legitimni cilj i razmjerna naravi potrebe ugroženog dobra u odnosu na ograničenje prava i sloboda, s obzirom da su žalitelji iznosili neprihvatljive političke poruke, na kojima se Republike Hrvatska kao samostalna i nezavisna, suverena i demokratska države ne temelji«, ustvrdio je u svojoj presudi Visoki prekršajni sud u Karlovcu.

Zakonito suđenje

No, Miljak tu nije stao i podnio je ustavnu tužbu. U njoj se pravdao da svojim ponašanjem u Slunju nikako nije mogao uznemiriti javnost zato što su na toj komemoraciji prisutni bili isključivo članovi HČSP-a, Francetićevi štovatelji. Ustavni sud je, ocjenjujući je li Miljak imao pravo na zakonit i pravičan postupak, odbio njegovu tužbu. U odluci Ustavnog suda ističe se da su mu oba suda omogućila zakonito suđenje.

Inače, krajem 2014. Vlada Zorana Milanoviću zatražila je od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti odluke općinskog vijeća Čačinaca iz 1997., kojom su jednoj ulicu dali ime 10. travnja. Ustavni sud se o tome još nije očitovao.