Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
21. rujna 2019.
Razvoj ITC sektora

Povratak staroj ideji: Gradnja državne optičke mreže za širokopojasni internet postaje strateški interes?

Namjera je potaknuti razvoj ITC sektora u Hrvatskoj / Foto NL arhiva
Namjera je potaknuti razvoj ITC sektora u Hrvatskoj / Foto NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 13. prosinac 2016. u 7:03 2016-12-13T07:03:19+01:00

Da bi izgradnja te mreže mogla postati prioritet sadašnje administracije najavio je zastupnik Mosta Nikola Grmoja. No, u HDZ-u ističu da se o tim stvarima tek treba razgovarati, kako bi se mogao zauzeti jasan stav hoće li podržati tu ideju ili će joj ipak pristupiti s rezervom

ZAGREB - Država se, kako se čini, ponovno vraća ideji da izgradi i u svom vlasništvu ima puno jaču infrastrukturu za širokopojasni internet. Da bi izgradnja te mreže, koja bi do svakog mjesta u Hrvatskoj trebala dovesti brzi internet, mogla postati prioritet sadašnje administracije najavio je zastupnik Mosta Nikola Grmoja. Prvo je svojim istupom u parlamentu upozorio na to da u sektoru telekomunikacija postoji zlouporaba vladajućeg položaja, a onda je u intervjuu Večernjem listu najavio da će izgradnja infrastrukture za širokopojasni internet postati strateški interes i da ga država kao takvog mora zaštititi.

Promjena strategije

Stara je to ideja koju su na različite načine promovirale gotovo sve dosadašnje vlade od 2000. godine. Vlada Ivice Račana je tako u svom odgovoru na upitnik Europske komisije, godinama prije otvaranja pregovora, najavila kako će optička mreža koju u svom vlasništvu imaju tvrtke poput HEP-a, Janafa, Plinacra, HAC-a i HŽ-a postati temelj za veliki projekt izgradnje dodatne telekomunikacijske infrastrukture. S idejom spajanja koketirala je i Vlada Ive Sanadera, koja je državnu tvrtku Odašiljače i veze još 2008. godine ovlastila da svim državnim tvrtkama koje imaju telekomunikacijsku infrastrukturu ponudi da zajednički na tržištu višak svojih kapaciteta ponude korisnicima.

No, kako je sve bilo stavljeno na volju državnim tvrtkama, tako se infrastruktura baš i nije objedinjavala nego je ju je svatko za sebe davao u najam korisnicima. Tek je 2013. godine Vlada Zorana Milanovića kroz Projekt objedinjavanja osam tisuća kilometara svjetlovodne infrastrukture, naložila suradnju državnim tvrtkama s Odašiljačima i vezama kao voditeljem projekta, a 2014. godine potpisani su i prvi ugovori. Ni, to nije baš išlo glatko, državne su tvrtke otezale s objedinjavanjem, a ista je Vlada 2015. godine donijela strategiju po kojoj će baš država biti nositelj izgradnje mreže za širokopojasni internet kako bi ona došla do svakog naselja u Hrvatskoj. Najveći dio sredstva za njezinu izgradnju u sljedećim se godinama trebao pribaviti iz sredstava EU fondova.

Vlada Tihomira Oreškovića u trenutku kad je već izgubila povjerenje u Saboru mijenja tu strategiju i naglasak stavlja na privatne operatere koji će graditi tu mrežu, uz pomoć novca iz EU fondova ali i državnog proračuna.

Kvalitetan pristup

No, Nikola Grmoja, čiji je Most i tada bio u Vladi, najavljuje sada zaokret odnosno ističe da će izgradnja infrastrukture postati strateški državni projekt.

– Infrastruktura za širokopojasni internet je strateška za državu. I to kad je u pitanju nacionalna sigurnost, ali i kad je u pitanju ekonomski interes, jer će na taj način i za sve operatere, a u konačnici i za naše građane pristup internetu postati jeftiniji. Tako ćemo pomoći i da se ITC sektor razvija u Hrvatskoj – objašnjava Grmoja. Dodaje i da će tako svi građani, bez obzira gdje u Hrvatskoj žive, dobiti jednako kvalitetan pristup internetu, čime će prestati diskriminacija stanovnika manjih mjesta.

Na pitanje zašto je onda Most, kad je već pala Vlada Tihomira Oreškovića, glasao za strategiju koja naglasak stavlja na privatne investitore u infrastrukturu, Grmoja odgovara da je to »bilo turbulentno vrijeme, vrijeme sukoba u Vladi, kad je i sama Vlada pala, ali da je Most od samog početka zagovornik ideje da je riječ o strateškom pitanju za državu«.

No, naši sugovornici iz HDZ-a kojima nije promakao Grmojin istup ističu da se o tim stvarima tek treba razgovarati, kako bi se mogao zauzeti jasan stav hoće li podržati tu ideju ili će joj ipak, kako kažu, pristupiti s rezervom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.