U Credo banci ostala zarobljena štednja građana, poduzetnika i državnih institucija vrijedna 829 milijuna kuna
ZAGREB Nakon što je donijela odluku o prisilnoj likvidaciji Credo banke i nakon što joj je blokirala račun, Hrvatska narodna banka deblokirala je račun i dopustila je da dvije banke i jedno investicijsko društvo naplate svoje mjenice u ukupnom iznosu između osam i devet milijuna kuna, otkrila je to jučer Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Rat institucija
Iako Hanfa to ne spominje u svom priopćenju, naši izvori tvrde da su novac naplatile Jadranska banka, Istarska kreditna banka, a naši sugovornici kao kuriozitet spominju da su računi deblokirani dva puta na po 60 sekundi. Istovremeno je u Credo banci ostala zarobljena štednja građana, poduzetnika i državnih institucija vrijedna 829 milijuna kuna, od čega će na ime osigurane štednje dobiti oko 465 milijuna kuna.
Iz HNB-a potvrđuju da su proveli naplatu mjenica i poručuju da su to učinili po nalogu FINA-e.
Državne institucije, pa tako i lokalne vlasti, te financijske institucije nemaju pravo na obeštećenje. Na računu Credo banke financijskim je institucijama ostalo 165 milijuna kuna, a lokalnim jedinicama 65 milijuna kuna. Građani će od 607 milijuna kuna štednje dobiti oko 420 milijuna kuna, a poduzetnici će od 220 milijuna kuna dobiti 43 milijuna kuna. Neprofitne institucije imale su oko dva milijuna kuna i njihov gotovo cijeli iznos je osiguran.
– HNB je proveo naplatu mjenica te proveo ovrhu po nalogu FINA-e, do visine raspoloživih sredstava, u skladu sa zakonima koji reguliraju naplatu po tim instrumentima, poručuju iz središnje banke. Inače financijske institucije nemaju pravo na isplatu osigurane štednje pa je ovrha bila jedini način da dođu do svoga novca.
Međutim, tu rat dvije neovisne institucije, Hanfe i HNB-a, oko toga je li središnja banka, nakon odluke o likvidaciji banke i nakon blokade računa Credo banke, smjela dopustiti deblokadu i naplatu devet milijuna kuna ne prestaje, a navodno bi mogao rezultirati i kaznenim prijavama, što jučer nitko nije želio službeno potvrditi.
Pozivanje na zakon
– Ova sredstva nisu imovina investicijskog društva niti imovina Credo banke, već imovina klijenata investicijskog društva i stoga, po ocjeni Agencije, nisu smjela biti predmetom naplate bilo kakvog potraživanja prema Credo banci, što je ovakvim postupanjem u potpunosti zanemareno, zamjeraju iz Hanfe središnjoj banci. Ljute se i zbog toga što ih HNB nije uključio niti obavijestio o namjeri i postupku prisilne likvidacije banke pa zaključuju da je HNB očito zauzeo drugačiji stav i da je sredstva klijenata Abacus brokera izjednačio s bilo kojim drugim depozitom u banci i nije ih izuzeo od ovrhe. Napominju i da Zakon kaže da ta sredstva nisu vlasništvo investicijskog društva, da ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu.
Na to iz HNB-a odgovaraju da je točno da zakon štiti financijska sredstva klijenata u slučaju ovrhe, likvidacije ili stečaja koji bi se provodili nad imovinom investicijskog društva, ali ne i nad imovinom kreditne institucije u kojoj investicijsko društvo vode ta sredstva. Drugim riječima, zaštićena sredstva klijenata Abacus brokera bila su zaštićena u slučaju da se likvidacija provodi nad Abacus brokerima, ali ne i ako se provodi nad Credo bankom. U tom je slučaju prema tumačenju HNB-a prednost imala ovrha koju provodi Fina, makar je račun Credo banke već bio blokiran. Kad je pokrenut zahtjev za ovrhom, i kad je doneseno rješenje o njezinu provođenju zasad je nepoznato.
