Najizvjesnije je da će se uvesti tzv. socijalna tarifa u opskrbi električnom i toplinskom energijom odnosno plinom. Razlika u cijeni podmirivala bi se iz fonda kojeg bi punile naknade za siromašne, a koje bi na svojim računima plaćali svi ostali hrvatski potrošači.
ZAGREB Vlada će do kraja godine, za zakašnjenjem od sedam mjeseci, konačno donijeti uredbe kojima se definira energetsko siromaštvo u Hrvatskoj, i mjere kojima će se ono nastojati ublažiti, doznaje se u Ministarstvu socijalne politike i Ministarstvu gospodarstva.
Riječ je o mjerama koje će, za sada, obuhvatiti oko 50.000 kućanstava – korisnika socijalne pomoći, za koje će se, najizvjesniji je scenarij, uvesti tzv. socijalna tarifa u opskrbi električnom i toplinskom energijom odnosno plinom.
Prema jučer predstavljenim podacima istraživanja o energetskom siromaštvu u Hrvatskoj, koje su proveli GfK Centar za istraživanje tržišta i UNDP u Hrvatskoj, petina kućanstava izdvaja više od 20 posto ukupnih prihoda na energente, dvije trećine pak više od deset posto. Prema mjerama koje je postavila Velika Britanija, to znači da je 63 posto kućanstava u Hrvatskoj energetski siromašno, i sve siromašnije, jer je prije krize, 2007. godine, energetski siromašnih bilo 42 posto.
Po regijama, energetsko je siromaštvo najveće u Slavoniji, Lici i Sjevernoj Hrvatskoj, u kojima 80 posto kućanstava na energiju troši od deset, do preko 40 posto svojih primanja. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru situacija je bolja, zapravo najbolja u Hrvatskoj, jer 58 posto kućanstava na energiju troši do deset posto ukupnih prihoda, 42 posto više od toga.
Lakša otplata duga
Koliko će ta naknada iznositi, odnosno kolika će biti socijalna tarifa za siromašne, za sada se ne zna, ili se samo ne spominje naglas. Fondom bi upravljalo Ministarstvo socijalne politike i mladih, koje paralelno, međutim, u prvoj polovici iduće godine mora iz sustava socijalne skrbi općenito izbaciti korisnike socijalne pomoći koji socijala zapravo nisu.
Onima koji u sustavu ostanu, novac iz fonda ne bi dolazio izravno, već bi se preko centara za socijalnu skrb razlika u cijeni energenata isplaćivala direktno na račune opskrbljivača, dakle toplana i plinara, HEP-a i njegove konkurencije.
Kako doznajemo, Ministarstvo socijalne politike, koje je po prijedlogu novog Zakona o socijalnoj skrbi dužno ugroženim kupcima omogućiti jeftiniji energetski paket, u kontaktu je s opskrbljivačima i Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, koja nove, socijalne tarife mora prvo blagosloviti.
Kako predlažu iz Ministarstva, druga mjera pomoći siromašnima bila bi i zabrana opskrbljivačima energijom da siromašne, u dugovima, iskapčaju tijekom ogrjevne sezone, te da im omogućuju lakšu otplatu dugovanja.
Zabrana iskapčanja
Prema Zakonu o energiji, donesenom krajem prošle godine, Uredba o zaštiti ugroženih kupaca trebala je biti donesena već u svibnju, no problem je, uobičajeno, novac.
Kad bi se, prema modelu Velike Britanije, mjerama pomoći obuhvatila sva kućanstva koja na energente troše više od deset posto svojih prihoda, Hrvatska si to ne bi mogla priuštiti, makar se razmišlja o tome da se barem mjerom zabrane iskapčanja zbog dugovanja tijekom ogrjevne sezone, kao i mjerom obročne otplate duga, obuhvate i »rubno« siromašna kućanstva, primjerice umirovljenička domaćinstva s primanjima iznad cenzusa za dobivanje socijalne naknade, no ipak premalima, i slično.
Na razini cijele EU nisu usvojeni zajednički kriteriji za definiranje energetskog siromaštva, što se očekuje do kraja godine, kad će i Hrvatska donijeti svoje uredbe. Hoće li to značiti pomoć svima koji troše više od 10, 15 ili 25 posto prihoda na podmirenje troškova za električnu energiju, plin i grijanje, tek će biti određeno.
