Povijesni dan: Štediše Ljubljanske banke od danas mogu podnositi zahtjeve za povrat stare devizne štednje

Foto D. Kovačević

Zahtjevi će se moći podnositi sve do konca 2017. godine. Štediše i njihovi pravni nasljednici zahtjeve na posebnom formularu moraju predati osobno ili poštom, a potom slijedi postupak verifikacije

ZAGREB O tome kakva atmosfera vlada uoči današnjeg početka zaprimanja zahtjeva neisplaćenih štediša Ljubljanske banke i njihovih pravnih zastupnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, svjedoči i neviđena gužva koja se jučer stvorila pred zgradom Zagrepčanke u Zagrebu, u kojoj se nalazi i ured Ljubljanske banke, zbog jedne neprecizne informacije objavljene u medijima iz koje su štediše Ljubljanske banke shvatile da im jučer istječe rok za predaju zahtjeva za povrat stare štednje.

Radilo se, međutim, o roku koji je istjecao za one koji nisu bili štediše Ljubljanske banke i nisu njihovi nasljednici, ali su stekli pravo na štednju pravnim putem, odnosno tako što su kupili ili stekli tu štednju različitim ugovorima i poslovima s izvornim štedišom.

Moguć i upravni spor

Danas, dakle, počinje teći rok u kojem će slovenske vlasti primati zahtjeve štediša i njihovih pravnih nasljednika za povrat stare devizne štednje, a zahtjevi će se moći podnositi sve do konca 2017. godine. Štediše i njihovi pravni nasljednici zahtjeve na posebnom formularu moraju predati osobno ili poštom, nakon čega će se provoditi postupak verifikacije njihovih zahtjeva. Zahtjevi za povratom stare devizne štednje podnose se osobno ili putem pošte Fondu Republike Slovenije za sukcesiju, Glinška 3, 1000 Ljubljana, koji je nadležan za isplatu stare štednje. U slučaju da vlasnici računa ne prihvate izračun slovenske strane, štediše i njihovi nasljednici moći će pokrenuti upravni spor. Prve isplate stare devizne štednje valja očekivati sljedeće godine, jer je sukcesijski fond obvezan svaki zahtjev riješiti najkasnije u tromjesečnom roku, a Slovenija u tu svrhu u sljedeće dvije godine planira izdvojiti 385 milijuna eura.

Iako su se štediše i njihove udruge iz Hrvatske i BiH protivile takvom postupku podnošenja zahtjeva i postupku verifikacije – upozoravajući da slovenski štediše Ljubljanske banke nisu morali podnositi nikakve formalne zahtjeve, niti su imali ograničenja kao štediše iz Hrvatske i BiH, koji moraju osobno uložiti svoje zahtjeve, ili uz ovjeren potpis, pri čemu se ne dopušta podnošenje zahtjeva elektronskim putem – Odbor ministara Vijeća Europe, koji je nadležan za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, dao je zeleno svjetlo slovenskom zakonu za obeštećenje štediša Ljubljanske banke.

Odbor ministara suglasio se i sa slovenskim prijedlogom o visini kamata koja će im biti isplaćena nakon što su njihovi štedni ulozi gotovo dva i pol desetljeća bili zamrznuti, koje su znatno niže od kamata koje su isplaćene slovenskim štedišama.

Odricanje od spora

Naime, slovenski zakon o obeštećenju predviđa prosječnu godišnju kamatu za hrvatske i bosanskohercegovačke štediše od manje od dva posto (za 1991. godinu priznala bi se stopa od šest posto, dok bi za sve razdoblje nakon toga kamatna stopa bila samo 1,79 posto godišnje), što ukupno iznosi samo 47,17 posto za 24 godine, iako je Slovenija domaće štediše devedesetih godina obeštetila u gotovini ili državnim obveznicama, s kamatama od pet posto za obveznice i 4,80 posto za gotovinu.

Presudom Europskog suda za ljudska prava Slovenija je proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje i obvezana isplatiti štedišama u Hrvatskoj i BiH njihove devizne uloge pod istim uvjetima kao što je obeštetila i vlasnike deviznih računa u Sloveniji devedesetih godina. Samo u Hrvatskoj ima oko 130 tisuća štediša Ljubljanske banke. Podnošenjem zahtjeva štediša potpisuje da se odriče i svakog spora protiv Slovenije, sada i ubuduće. U protivnom, neprihvaćanje ponude podrazumijeva nastavak mukotrpne pravne bitke, s krajnje neizvjesnim ishodom.