Foto D. JELINEK
Aktualna je vlast djelomično obuzdala enorman zdravstveni dug, unatoč sanaciji bolnica i dalje mnoge posluju s gubitkom, liste čekanja su skraćene, ali se u nekim bolnicama i dalje predugo čeka
Zdravstveni sustav bez dugova, pregledi i pretrage na koje se ne čeka mjesecima, dostupnost novih lijekova i medicinskih zahvata, i to bez povećanja troška za pacijenta, osnovno je što se očekuje od svake buduće zdravstvene administracije. Aktualna je vlast samo polovično uspjela obuzdati enorman zdravstveni dug, unatoč sanaciji bolnica i dalje mnoge od njih posluju s gubitkom, liste čekanja su skraćene, ali se u nekim bolnicama i dalje predugo čeka, a pitanje je koliko dugo se u naciji koja stari postojećom participacijom može pokriti sve skuplje liječenje sve većeg broja pacijenata.
1.Kako riješiti liste čekanja
Hrvatska raste – programi koje su već uveli
Domoljubna koalicija – ?
Bandić Milan 365 – bolja organizacija, plaćanje po učinku
Most – reducirati nepotrebne pretrage
ORaH – rad popodne, informatizacija
Naprijed Hrvatska – informatizacija, jačanje PZZ-a
IDS-PGS-RI – definirati je li pregled potreban i je li hitan, obnoviti opremu
Živi zid – Reforma zdravstva, redukcija neopravdanih pretraga
Stoga je pitanje povećanja participacije pacijenata u cijeni zdravstvene usluge jedno od bitnijih pitanja o kojima će se morati odrediti buduća vlast. Osim toga, stranke koje se upuštaju u izbornu utrku pitali smo i o stavu o još nekoliko bitnih pitanja oko kojih se uvijek iznova lome koplja između vlasti i oporbe – načinu na koji će zauzdati liste čekanja, jesu li za strogo odvajanje javnog i privatnog zdravstva kad je riječ o privatnom angažmanu bolničkih liječnika, namjeravaju li većim plaćama zadržati liječnički kadar u Hrvatskoj i pitanje koje nije ključno za buduću zdravstvenu politiku, ali ovih dana izuzetno golica javnost – jesu li, i u kojoj mjeri, spremni dodatno liberalizirati primjenu medicinske marihuane kod hrvatskih pacijenata.
Iako bi im trebalo biti u interesu da biračima prezentiraju svoje stavove o ovim temama, iz HDZ-a (Domoljubne koalicije) nismo dobili odgovore ni na jedno od ovih pitanja, dok odgovori ostalih uglavnom idu istim smjerom – prema boljoj organizaciji sustava koja će osigurati kvalitetniju zdravstvenu uslugu za otprilike isti novac.
Osnovna košarica usluga
Koliko se može iščitati iz programa HDZ-a i njegove Domoljubne koalicije, njihov bi dolazak na vlast značio određivanje osnovne košarice zdravstvenih usluga koja pokriva točno određeni opseg zdravstvenih usluga i rokove u kojima ih osiguranik mora dobiti, čime bi se otvorio prostor osiguravajućim društvima za dodatno zdravstveno siguranje. U ovaj se nepopularan potez nije upustila još niti jedna zdravstvena administracija, jer košarica zdravstvenih usluga znači da će pacijenti za sve izvan toga morati izdvojiti dodatni novac. HDZ bi bolnice vratio na upravljanje županijama i gradovima, decentralizirao sustav i dao veću autonomiju pružateljima zdravstvenih usluga, a najavljuje i unapređenje mreže bolnica, obnovu i modernizaciju opreme.
2. Povećanje participacije i dopunskog osiguranja
Hrvatska raste – ne
Domoljubna koalicija – košarica usluga, jasni rokovi, dodatno zdravstveno osiguranje
Bandić Milan 365 – smanjiti cijenu dopunskog ili povećati opseg usluga
Most – reducirati pravo na oslobođenje od participacije
ORaH – reducirati broj oslobođenih od participacije
Naprijed Hrvatska – ista cijena, novi izvori financiranja
IDS-PGS-RI – ne mijenjati, uvesti participaciju za farmaceutsku i medicinsku industriju
Živi zid – Smanjiti participaciju, ukinuti dopunsko osiguranje
HDZ namjerava osigurati pacijentima uslugu u prihvatljivom roku, ali ne tumači kako.
Iz SDP-a poručuju da su s listama čekanja već obračunali, skrativši ih za 130.000 pacijenata ili 21 posto, a tako će, kažu, nastaviti i dalje. U Bandićevoj koaliciji nemaju drukčiji recept od onog koji već s dosta uspjeha provodi aktualna vlast – bolja organizacija rada i plaćanje usluga prema izvršenom radu za njih su prava metoda za smanjivanje liste čekanja. U ORaH-u također nude prokušani recept – reorganizaciju radnog vremena, rad poslijepodne, informatizaciju. Dio rješenja vide u jačanju primarne zdravstvene zaštite, koja bi – kažu – morala odraditi veći dio posla i rasteretiti bolnice. Čačićevi Reformisti razmišljaju na sličan način: većim angažmanom obiteljskih liječnika, plaćanjem prekovremenog rada i informatizacijom kompletnog sustava na pretrage bi se, smatraju, trebalo dolaziti u najkraćem roku. Jedino MOST ovdje ima drugi pristup – ne misli da se treba baviti bržim protokom pacijenata, već reduciranjem nepotrebnih pretraga. Liste čekanja rješavaju se u korijenu, a to znači jasna pravila naručivanja i procjenu je li pregled opravdan i hitan. Automatsko odrađivanje tisuća medicinskih postupaka u medijski razvikanim terminima promašena je mjera, drže u MOST-u.
Novi oblici financiranja
Kad je o rastu participacija riječ, u igri su razne opcije, a malo tko rezolutno isključuje takvu mogućnost. SDP ni u kom slučaju ne misli dirati postojeće participacije, a dodatni godišnji prihod bolnica od čak 1,6 milijardi kuna, kažu, ostvarit će kroz zdravstveni turizam i klinička ispitivanja.
Dok u HDZ-u kalkuliraju s košaricom usluga, koja bi ograničila broj usluga na koje danas pacijenti plaćaju participaciju od 20 posto ili im je pokriva dopunsko osiguranje, sličnu opciju razmatra i ORaH. I ORaH i MOST revidirali bi pravo na oslobođenje od participacije, dok Josipovićeva Naprijed Hrvatska zagovara istu cijenu participacije, no upozorava da manja uplata doprinosa i sve skuplje metode liječenja mogu stvoriti potrebu za novim oblicima financiranja zdravstvenih usluga. Bandićeva stranka optimistično smatra da bi danas ionako niska cijena dopunskog osiguranja HZZO-a, s obzirom na to da je HZZO na tržištu, mogla još padati ili pacijentima osigurati veći paket usluga.
Kad je o pravima liječnika riječ, SDP je postavio pravila igre za rad u privatnoj praksi, koja bi moglo ispuniti i do 40 posto bolničkih liječnika. Bandić bi im dao da rade privatno pod istim uvjetima kao što to to čini i SDP. Josipović bi dodatni rad smjestio u bolnice, koje bi od toga imale financijske koristi, a slične ideje imaju i u ORaH-u, gdje bi uz mogućnost dodatnog (privatnog) rada u bolnicama liječnicima dali i posebne stimulacije za iznadprosječno odrađen posao. MOST je po tom pitanju apsolutno liberalan, a pravo liječnika na rad kod privatnika prepušta tržištu.
