Teško će HDZ ili SDP »preko Mosta« do većine

Postizborna varijanta koja uopće nije nemoguća: Hrvatska vlada u rukama Ivana Vilibora Sinčića

Zlatko Crnčec

Osvojio jedan, ali vrijedan mandat, koji će možda biti presudan – Ivan Vilibor Sinčić  / Foto D. JELINEK

Osvojio jedan, ali vrijedan mandat, koji će možda biti presudan – Ivan Vilibor Sinčić / Foto D. JELINEK

Kada se rasporede svi zastupnici koji su već izrazili preferencije, da s jedne strane budu Hrvatska raste, IDS, Čačić, manjine, HDSSB, Bandić i HRID, a s druge Domoljubna koalicija i 16 mostovaca, što je ukupno 150 zastupnika, slobodan ostaje samo Sinčić...



ZAGREB Nakon završetka prvog kruga pregovora Mosta s dva velika politička bloka, odnosi snaga u budućem sazivu Sabora tek su nešto malo jasniji. Mnogo je još nepoznanica, ali je stvaranje stranke HRID na čelu s Dragom Prgometom donekle smanjilo broj varijanti u optjecaju. One su brojne, ali evo nekoliko vjerojatnijih.


Prva varijanta po kojoj bi u vladajućoj većini bili i Most i Hrvatska raste i Domoljubna koalicija, nemoguća je. Nju je već više puta javno odbacio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a ona ne dolazi u obzir ni kad je u pitanju SDP. Riječ je o stvaranju svojevrsnog socijalističkog saveza koji je malo vjerojatan.


Velike utrke


Druga varijanta je ona po kojoj bi Hrvatska raste uza se vezala tri zastupnika IDS-a, Radimira Čačića, svih osam manjinskih zastupnika, dva HDSSB-a, dva Bandićeva, što bi ukupno bila 72 zastupnika. I da onda troje zastupnika HRID-a predvođenih Dragom Prgometom također prijeđu na ovu stranu. To bi bilo 75, kojima bi onda prišao barem jedan zastupnik Mosta, što bi bilo dosta za formiranje vladajuće većine.



Opcija izvanrednih izbora najgora za Most




Na stolu je naravno i opcija po kojoj nitko ne bi uspio osigurati većinu u Saboru pa bi predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović bila primorana postaviti tehničku vladu i raspisati nove parlamentarne izbore. Postavlja se tu naravno pitanje kome bi to odgovaralo. Puno je lakši odgovor na pitanje kome ne bi, a odgovor je više nego jasan – Mostu. Ova bi politička inicijativa vjerojatno preživjela nove izbore, ali s puno manje zastupnika od 19 koliko ih je osvojila 8. studenog. Na prvi pogled čini se da bi novi izbori najviše odgovarali HDZ-u koji bi dobio priliku vratiti birače koji su sada glasali za Most. Po istraživanju Ispos pulsa čak 38 posto birača Mosta na izborima 2011. glasalo je za neku treću opciju. Međutim, njih 30 posto glasalo je za Kukuriku koaliciju, 20 posto ih nije izašlo, dok je samo njih 11,6 posto 2011. glasalo za HDZ. Međutim, postoje i druge analize koje kažu da je većina glasača Mosta ipak najviše sklona HDZ-u. U tom je smislu pisao analitičar Vuk Vuković u Jutarnjem listu.



Treća je varijanta ona po kojoj bi se 59 zastupnika Domoljubne koalicije pridružilo barem 17 zastupnika Mosta. To je pak malo vjerojatno jer Most trenutno ima samo 16 zastupnika, nakon što su se dvije zastupnice pridružile HRID-u Drage Prgometa. A njih troje vjerojatno neće s HDZ-om, a tu je i Stipe Petrina koji kaže da ni mrtav ne želi u koaliciju s ovom strankom. Ovdje bi situaciju donekle mogla promijeniti eventualna odluka HDZ-a da odustane od toga da mandatar bude predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. I da se toga prihvati neki neovisni, ali zato ugledan, zasad neimenovani stručnjak.


Četvrta je pak varijanta po kojoj bi osam zastupnika manjina odlučilo pričekati da vide tko će bez njih imati većinu i onda se toj većini pridružiti. U tom bi slučaju nastala prava utrka oko toga tko će sebi privući više zastupnika Mosta, ali i ostalih kako bi postigli relativnu većinu kojoj bi se onda pridružili manjinski zastupnici.


Peta je varijanta nastavak četvrte. Osim manjina, svoju bi poziciju mogli promijeniti i HDSSB i Milan Bandić. Neformalni šef HDSSB-a Branimir Glavaš, kao i član vodstva Vladimir Šišljagić, najavili su podršku njihovo dvoje zastupnika Hrvatskoj raste. Ali politika je dinamična disciplina pa bi se tu ipak moglo svašta dogoditi. I dvoje zastupnika koje kontrolira Milan Bandić moglo bi se početi »usuglašavati« oko reformi. U ovom slučaju opet bi se dva velika bloka utrkivala oko toga tko će imati barem relativnu većinu kako bi na svoju stranu privukao zastupnike manjina.


Malo, ali slatko


Šesta je varijanta obrnuta druga. Domoljubna koalicija uspije uvjeriti HDSSB i Bandića da im se pridruže, te potom kreće na većinu zastupnika Mosta kako bi s njima složila većinu od barem 76 zastupnika. I ovdje igra činjenica da bi HDZ bio spreman odreći se toga da mandatar bude njihov stranački šef.


I na kraju, »majka« svi postizbornih varijanti. Malo vjerojatna, ali zato više nego slatka. Na primjer, s jedne strane čvrsti blok – Hrvatska raste, IDS, Čačić, sve manjine, HDSSB, Bandić i troje iz HRID-a. To je 75 zastupnika. S druge opet čvrsti blok Domoljubne koalicije i preostalih 16 mostovaca, što je opet 75. A 75 i 75 je 150. Pa slobodan ostaje samo jedan zastupnik, nitko drugi do šef Živog zida Ivan Vilibor Sinčić. I da onda on i njegova stranka zatraže usuglašavanje oko svojih reformi sa svima zainteresiranima za stvaranje većine.