ZAGREB - Ustavni sud bi za dva do tri tjedna, vjerojatno najkasnije početkom srpnja, trebao donijeti odluku o tužbi Tomislava Karamarka protiv Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Radi se o odluci Povjerenstva iz lipnja 2016. godine u aferi »savjetnica« kada je Povjerenstvo zaključilo da je Karamarko bio u sukobu interesa, ali i da je povrijedio načela obnašanja dužnosti. Ta odluka je faktično označila kraj Tomislava Karamarka na čelu HDZ-a i pripomogla padu ionako slabe Vlade HDZ-a i Mosta, što je na kraju dovelo i do prijevremenih izbora.

Neugodni za političare

Kako saznajemo od izvora bliskog Ustavnom sudu, sjednica na kojoj su ustavni suci i sutkinje glasali još nije održana, što znači da odluka još nije usvojena, ali čini se da dosadašnje rasprave idu u smjeru da se prihvati Karamarkova ustavna tužba, iako pritom treba uzeti u obzir činjenicu da se konačna odluka mora dogoditi na sjednici na kojoj će se ustavni suci izjasniti o predmetu.

Eventualno prihvaćanje Karamarkove tužbe njemu bi dalo satisfakciju, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa okljaštrilo, a Andreja Plenkovića i sve dužnosnike njegove Vlade protiv kojih Povjerenstvo vodi postupak zbog moguće povrede načela obnašanja dužnosti opisanih u sad već pomalo glasovitom članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ovakav ishod bi silno razveselio.

Eventualno prihvaćanje Karamarkove ustavne tužbe bi praktično značilo da Povjerenstvo ne može izricati svoje stavove po tom pitanju, pa bi i samo vođenje postupaka zbog povrede načela djelovanja dužnosnika postalo besmisleno. Takva odluka Povjerenstva ne nosi sa sobom i sankciju, izrečenu u određivanju novčane kazne, ali sama konstatacija da je netko povrijedio načela obnašanja dužnosti (a u slučaju Karamarka i bio u sukobu interesa) je za političare, barem na nacionalnoj razini, očito veoma neugodna.

Zakon u ladici

Ako, pak, Povjerenstvo ne bi moglo donositi svoje stavove po tom pitanju, ono bi postalo tijelo koje bi praktično moglo izricati sankcije, ali u pravilu samo zbog tehničkih propusta poput nepravilno ispunjene imovinske kartice ili toga da se dužnosnik nije pravodobno povukao i iz nekog upravnog ili nadzornog odbora u kojem ne smije biti.

Moguće je i da su posljednja zbivanja oko Povjerenstva, posebno Plenkovićeva odluka da zatraži izuzeće Novaković u predmetu u kojem se odlučuje o tome je li on povrijedio načela obnašanja dužnosti, motivirana upravo spoznajom da bi Ustavni sud uskoro o tome trebao odlučiti u Karamarkovoj tužbi.

Odluči li Ustavni sud u Karamarkovu korist, time bi vjerojatno razriješio briga Plenkovića kada je riječ o Povjerenstvu, ali i bivšu potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, kao i ministra financija Zdravka Marića čije je slučajeve Upravni sud vratio Povjerenstvu na ponovno postupanje. Povjerenstvo bi, naime, moglo izgubiti osnovu za postupanje. Takva odluka Ustavnog suda pripomogla bi i ministru uprave Lovri Kuščeviću koji već gotovo deset mjeseci u ladici čuva novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Njega nakon takve eventualne odluke Ustavnog suda nitko ne bi mogao optužiti da ograničava ovlasti Povjerenstva jer bi on mogao konstatirati da postupa po odluci Ustavnog suda.