Marijana Petir istaknula je kako je Hrvatska jedinstvena po tome što je u svim županijama zabranjena sjetva GMO-a, ali, unatoč tome, pelud s takvih usjeva može stići iz susjednih zemalja
RIJEKA Marijana Petir, HSS-ova zastupnica i članica odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, usprotivila se kontroverznom prijedlogu nove europske direktive o primjeni genetski modificiranih organizama u državama članicama Europske unije. Petir navodi da je stoga već uputila inicijativu Italiji, Sloveniji, Austriji i Mađarskoj o proglašenju cijele regije Alpe Adria slobodnom od GMO-a.
Tako bi se, objašnjava ova HSS-ova europarlamentarka, najbolje zaštitila domaća poljoprivreda, turizam i biološka raznolikost kojoj prijete GMO proizvodi. Naime, tvrdi Petir, postoje brojna znanstvena istraživanja o tome da genetski modificirani organizmi štetno utječu na prirodu, odnosno da takva tehnologija uništava biljne vrste. To dovodi do nereda u ekološkom sustavu i ugrožava proizvodnju hrane.
HSS-ova europarlamentarka također upozorava na to da će Hrvatska ostati bez 50 milijuna eura koje je Unija namijenila ruralnom razvoju. Razlog tomu je, tvrdi Marijana Petir, nemarnost ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine čiji je program ruralnog razvoja europska komisija ocijenila katastrofalnim, tako da je odbačen. Novi program ministarstvo poslalo je tek nedavno i ova godina je izgubljena.
– Novac bi nam dobro došao, jer su hrvatski poljoprivrednici u doista teškoj situaciji, kaže Petir.
– Ako čovjek preuzme takvu ulogu, to znači da se igra Boga. No, takva uloga nama nije namijenjena i zato sam glasno ustala protiv ovakvog oblika europske direktive koja k tome ide na ruku multinacionalnim kompanijama, kaže jučer u Rijeci Marijana Petir.
Ona smatra da multinacionalne kompanije u želji za ostvarivanjem maksimalnog profita ne prezaju ni pred čime, tako da pokušavaju zavladati svjetskim tržištem hrane i zagospodariti ljudskim životima. To im omogućava upravo ovakav prijedlog europske direktive o GMO-u.
– Naime, ova uredba državama članicama Unije dopušta da same proglase zabranu sjetve GMO sjemena na svome teritoriju. To je jedno kompromisno rješenje, s obzirom na to da samo pet država Europske unije želi dopustiti da se na njihovim njivama sije GMO sjeme. Sve ostale, uključujući Hrvatsku, to ne žele. No, one zemlje koje žele zabraniti GMO sjeme, o tome će se morati dogovoriti upravo s multinacionalnim kompanijama. Posve je pri tome jasno da kompanije neće pristati na to da takvim sporazumom zabrane sjetvu svog kultivara. One države koje bez sporazuma ipak zabrane GMO sjeme, suočit će s tužbama. A znamo kako to završava. Ova direktiva stoga ne može biti u interesu Hrvatske, tvrdi Petir.Osvrnula se i na nedavnu najavu o tome da će međunarodna korporacija Monsanto donirati svoje GMO sjeme kukuruza poplavljenim područjima Hrvatske, Srbije i BiH, što su mnogi ocijenili ulaskom modificiranog kultivara na mala vrata. Petir kaže da je o tome postavila zastupničko pitanje Europskoj komisiji još krajem srpnja. Međutim, brzo nakon toga iz naslova vijesti o humanitarnoj pomoći, objavljenoj na internetskoj stranci kompanije Monsanto, izostavljena je Hrvatska.
– Žalosno je da hrvatsko ministarstvo poljoprivrede nije reagiralo. Naknadno su obavijestili da su kontaktirali kompaniju Monsanto iz koje je poručeno da humanitarna pomoć nije isporučena. Međutim, prije nekoliko dana objavljen je prilog u kojem stanovništvo i načelnik Gunje govore o tome da su primili donaciju. Doduše, ne od Monsanta, nego od jedne druge kompanije. Ne znam je li ministarstvo poljoprivrede provjerilo takve navode, kaže Petir.
