Foto V. Karuza
Prema prijedlogu, građani ne-članica Unije, kojima ne treba viza za schengensko područje, morali bi prije dolaska ispuniti jednostavan obrazac, platiti pet eura i na taj način dobiti posebno odobrenje za ulazak u EU. Problem bi mogli predstavljati oni koji prije putovanja nisu podnijeli zahtjev ili, pak, uopće nemaju pristup internetu pa se ne mogu na taj način registrirati, a jedno od predloženih rješenja - postavljanje kioska za registraciju na granične prijelaze, mogao bi biti recept za nove gužve
ZAGREB – Tko se jednom opeče, i na hladno puše: nakon što su nova EU pravila izazvala nesnosne gužve na hrvatskim granicama, Hrvatska će, izvjesno je, još opreznije pristupiti raspravama o novoj europskoj uredbi kojom bi se od građana država kojima ne treba viza za EU tražilo da se unaprijed, prije putovanja, prijave kroz poseban sustav. Prijedlog o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) u studenom prošle godine predstavila je Europska komisija, a o njemu se trenutno raspravlja u radnoj skupini Vijeća EU.
Prema tom prijedlogu, građani ne-članica Unije, kojima ne treba viza za schengensko područje, morali bi prije dolaska ispuniti jednostavan obrazac, platiti pet eura (ako su stariji od 18 godina) i na taj način dobiti posebno odobrenje za ulazak u EU. Sličan sustav već primjenjuju, primjerice, Sjedinjene Američke Države. Registracija bi se obavljala putem internetske stranice ili mobilne aplikacije. Komisija je lani istaknula da je postupak za izdavanje odobrenja jednostavan i brz, da je za ispunjavanje zahtjeva potrebno svega desetak minuta te da bi se u većini slučajeva odobrenje izdalo u nekoliko minuta.
No, kako doznajemo, u dosadašnjim raspravama o ovom prijedlogu Hrvatska je iznijela nekoliko bitnih primjedbi koje bi trebalo razriješiti prije nego se novi sustav uspostavi. Jedno od otvorenih pitanja je što s ljudima koji prije putovanja nisu podnijeli zahtjev ili, pak, uopće nemaju pristup internetu pa se ne mogu na taj način registrirati. Prema neslužbenim informacijama, u raspravama se kao rješenje predlagalo da se na graničnim prijelazima postave posebni kiosci za registraciju. Naši izvori, međutim, upozoravaju da bi to moglo značiti ponavljanje nedavnih nemilih scena s hrvatskih granica – dugačka čekanja i gužve dok se ljudi na samoj granici pokušavaju registrirati.
Za Hrvatsku je još i bitnije da se novi sustav primjenjuje na vanjskim granicama EU-a, a ne vanjskim granicama Schengena. Nedavno pooštravanje graničnih kontrola pokazalo je zbog čega je ta distinkcija presudna: vanjska granica Schengena je na zapadnim granicama Hrvatske, prema Sloveniji i Mađarskoj. Iako se Hrvatska nada da će u skoroj budućnosti i sama postati članica Schengena, u hrvatskom stajalištu naglašava se da bi se novi sustav morao primjenjivati isključivo na vanjskim granicama EU-a – što znači na granicama prema državama koje nisu članice EU-a. Isti stav ponovio je nedavno i saborski Odbor za pravosuđe čiji predsjednik Orsat Miljenić upozorava da bi uvođenje novog sustava na zapadnim hrvatskim granicama bilo katastrofalno.
Foto Vedran Karuza
U tom kontekstu, za zemlju poput Hrvatske s dugačkom kopnenom granicom bitno je i koliki bi bili troškovi uvođenja novog sustava po svakom graničnom prijelazu. Zato Vlada traži od Bruxellesa analizu isplativosti novog sustava, ali i analizu koja bi pokazala može li doći do negativnog utjecaja na turizam. U hrvatskom stajalištu ističe se da bi traženje prethodne registracije od turista kojima ne treba viza moglo te ljude natjerati da putuju na druga odredišta.
Isto upozorava i Odbor za pravosuđe: “Iako je dobra strana uvođenja sustava povezivanje podataka o ljudima koji putuju, ostaju otvorena pitanja o korisnosti uvođenja ovog sustava u odnosu na troškove uspostave te mogućnost negativnog utjecaja na Republiku Hrvatsku kao turističku zemlju”. U Ministarstvu turizma, pak, ističu da se zalažu “za svaki korak u lakšem protoku turista između Hrvatske i drugih zemalja pri tome uzimajući u obzir sigurnost kao jedan od ključnih motivacijskih faktora pri odabiru destinacija današnjih turista”. Napominju i da je zasad riječ samo o prijedlogu uredbe koji nije konačan, nego se o njemu još raspravlja. Kako doznajemo, u tim raspravama Hrvatska se nastoji izboriti da jednom izdano odobrenje vrijedi pet godina, koliko je u svom prijedlogu predvidjela i Komisija. To bi zasigurno olakšalo situaciju turistima kojima ne treba viza jer se ne bi morali učestalo registrirati za, primjerice, dolazak na Jadran. No, ne slažu se sve države članice s tom idejom, pa se dosad raspravljalo i o mogućnosti da odobrenje traje svega dvije godine. Izvori iz Ministarstva unutarnjih poslova tvrde da je, prema posljednjoj verziji, u igri tri godine.
Iako je prijedlog još u fazi rasprave, neslužbeno se može čuti da postoji velik pritisak da se uredba donese do kraja ove godine. Sustav bi formalno počeo s radom 2020. godine. Iako se može činiti da vremena ima, ne treba zaboraviti da se i o nedavno uvedenim pooštrenim graničnim kontrolama počelo razgovarati još u jesen 2015. godine. Zato naši sugovornici iz MUP-a napominju da je bitno u ovoj fazi, kada se još raspravlja o novom sustavu, tražiti da se prijedlog nove uredbe “dotjera”. Na to upozorava i Miljenić, koji je, kao ministar, sudjelovao u sličnim raspravama na razini EU-a.
– Moje je iskustvo da ako ste glasni, inzistirate i imate dobro obrazloženje, onda će vas se čuti i uglavnom uvažiti. Ali, morate imati i saveznike, a okupljanje saveznika zadatak je Vlade, poručuje Miljenić.
