Jadransko-jonska autocesta može, ali uz uvjet

Pelješki most hrvatski uvjet za autocestu kroz BiH

Boris Pavelić

Hrvatska spremna odustati od Jadransko-jonske autoceste ako EU odustane od financiranja Pelješkog mosta. No, pitanje je čemu Pelješki most ako se gradi autocesta preko BiH kojom se povezuje i Dubrovnik



ZAGREB » Hrvatska vlada spremna je podržati gradnju Jadransko-jonske autoceste kroz BiH samo ako EU velikim dijelom sufinancira Pelješki most. To je smisao objašnjenja koja je naš list jučer dobio u Vladi, nakon što su uoči konferencije čelnika država zapadnog Balkana i EU sutra u Berlinu zaredale oprečne tvrdnje o gradnji toga važnog europskog cestovnog koridora. 


   Predsjednici vlada te ministri gospodarstva i vanjskih poslova šest država zapadnog Balkana, zajedno s predstavnicima Hrvatske i Slovenije, sastat će se sutra u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrossom i europskim povjerenicima za proširenje i energetiku Stefanom Fueleom i Guentherom Oettingerom, koji je istodobno i potpredsjednik Europske komisije. Skup je sazvala kancelarka Merkel kako bi razgovorima o gospodarskoj suradnji i prometnome povezivanju osvježila i potaknula posustalo približavanje zemalja regije Europskoj uniji. Iz regije, na konferenciji u Berlinu sudjelovat će čelnici BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. 


  Interes četiri države


U javnim raspravama uoči susreta, kao jedna od važnih tema skupa nametnula se stara zamisao izgradnje Jadransko-jonske autoceste, koja bi sjever Italije duž Jadranske obale trebala povezati s Grčkom. Premijeri Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije usuglasili su se u ponedjeljak u Cavtatu kako je izgradnja te ceste zajednički interes sve četiri države. Pojavile su se i raznovrsne spekulacije o mogućoj trasi toga važnog prometnog pravca, koji bi zainteresirane države gradile zajednički, dobrim dijelom novcem iz EU. Čini se, međutim, da hrvatska vlada planira iskoristiti svoj nazaobilazni položaj u tome projektu kako bi privoljela EU da velikim dijelom financira i Pelješki most. Kako bilo, izvor našega lista u Banskim dvorima rekao je jučer kako premijer Zoran Milanović putuje u Berlin isključivo zato što ga zanima projekt Jonsko-jadranske autoceste. 





Formalno, skup u Berlinu poprimio je ozbiljnije razmjere nego što je prvotno bilo planirano. Uz Angelu Merkel, koja je inicirala susret, sudjelovat će i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel te ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, a u Berlin će doći i dio čelnika EU. Premijeri pozvanih država sastat će se s kancelarkom Merkel i predsjednikom EK Joseom Manuelom Barrossom. Ministri vanjskih poslova održat će poseban sastanak, na kojemu će s povjerenikom za proširenje razgovarati o jačanju institucija, snaženju vladavine prava i proširenju EU, dok će ministri gospodarstva s europskim povjerenikom s Oettingerom razgovarati o energetici, transportu, zapošljavanju i ulaganjima. Na kraju skupa, svi će se uzvanici susresti na zajedničkoj radnoj večeri. Za Hrvatsku je važna već i sama činjenica da je njemačka kancelarka sazvala konferenciju, što je znak da regija i proširenje EU ostaju na dnevnom redu EU, usprkos velikim aktualnim krizama u svijetu.



   – Činjenica je da je ta cesta još uvijek, što bi se reklo, na dugom štapu i proći će godine do njezine izgradnje. Ali, Jonsko-jadranska cesta je apsolutan hrvatski interes. Ona bi naše autoceste spojila sa Crnom Gorom i Albanijom, koje bi na taj način dobile najkraću cestovnu poveznicu s Europskom unijom. Ne treba posebno objašnjavati što bi za hrvatske ceste, kojima kronično nedostaje automobila, značio taj dodatan promet. Zato ćemo se, koliko god je to u našoj moći, zalagati za ovaj cestovni pravac, rekao nam je jučer izvor iz Banskih dvora. 


  Nepotrebna Dalmatina


Naš je izvor kazao kako bi u slučaju izgradnje Jonsko-jadranske autoceste, koja bi dijelom prolazila kroz BiH i zaobilazila dubrovačko zaleđe, bespredmetan postao nastavak gradnje autoceste Dalmatina, koja je stigla do Ploča, a ranije je planirano da će završiti u Dubrovniku. 



Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić usprotivio se jučer najavama vlade kako je spremna odustati od gradnje autoceste do Dubrovnika, zahtijevajući da »na najavljenom sastanku u Berlinu poštuje važeći Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije i važeću Strategiju prometnog razvoja Hrvatske da se Jadransko-jonskom autocestom dubrovačko područje poveže preko teritorija Hrvatske«. Mediji su jučer objavili kako je Hrvatska spremna odustati od gradnje autoceste do Dubrovnika kako bi Jadransko-jonska autocesta bila izgrađena europskim novcem kroz BiH. To je potvrdio u ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić rekavši kako je »gotovo nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij«. Razlozi za to, prema Dončiću, su zaštita okoliša oko dubrovačkog područja te nepovoljna konfiguracija terena, koja bi izuzetno poskupjela gradnju.



   – Bio bi to uistinu nepotreban financijski luksuz za Hrvatsku, kaže naš izvor. No, u tom bi se slučaju moglo postavilo i pitanje čemu Pelješki most, koji Hrvatska namjerava graditi iz pomoću europskog novca. Naime, temeljni je razlog zašto hrvatske vlasti inzistiraju na ovom projektu zaobilaženje je područja oko Neuma, koje pripada BiH, a Jonsko-jadranska autocesta, kao najbrža kopnena veza za Dubrovnik, prolazila bi upravo tom državom. Bi li stoga Europska komisija uopće bila zainteresirana financirati Pelješki most?  

  – Pelješki most je pitanje spajanja dva dijela Europske unije i iznimno je bitan za Hrvatsku, budući da će realizacija projekta Jadransko-jonske autoceste dugo trajati. Nema šanse da odustanemo od Pelješkog mosta, ako nam u Bruxellesu kažu da on nema smisla u kontekstu Jonsko-jadranske autoceste, onda smo mi spremni odustati od potpore tom pravcu, koji se bez Hrvatske ne može izgraditi, zaključuje naš sugovornik.