Grad: Rijeka
Danas: 3°
Sutra: -7° 3° djelomično oblačno
17. prosinca 2017.
Urušavanje sustava

Pacijenti se za bolnički smještaj "bore" s turistima. Možete li zamisliti ovakvu budućnost zdravstva?

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor: ,
Objavljeno: 11. studeni 2017. u 10:06 2017-11-11T10:06:27+01:00

Prema Kujundžićevom prijedlogu, ubuduće će se zdravstvenim turizmom baviti sve bolnice i liječnici u PZZ-u koji za to imaju želje i mogućnosti, a zakon predviđa da će im u djelokrugu rada biti i – ugostiteljska djelatnost

ZAGREB Ako se ovakav zakon donese, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radit će od ponedjeljka do petka prijepodne, popodne će primati privatne pacijente, a uz to naplaćivati preglede svojim pacijentima koji zbog posla ne mogu doći u redovno radno vrijeme.

Sve će se bolnice moći baviti zdravstvenim turizmom, a kapital, plaćanje u kešu, uvijek će imati prednost pred običnim pacijentima – scenarij je kakav predviđa Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva, u slučaju da Vladu i Sabor prođe konačna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja će se ovih dana naći na javnoj raspravi.

Negativne reakcije

Zakonski prijedlog koji kompletnu PZZ reorganizira u privatnu praksu i širom otvara vrata zdravstvenom turizmu u javnim bolnicama izazvao je negativne reakcije gotovo svih aktera u zdravstvu, osim liječnika u primarnoj zaštiti koji takvu reformu priželjkuju i zagovaraju.

Unatoč otporima, konačna verzija zakona praktički je nepromijenjena u odnosu na početnu, iz zakona je »ispalo« jedino pitanje prava liječničkog sindikata na kolektivne pregovore.

Model ukidanja koncesija i formiranja ordinacija privatne prakse nikome nije legao. Ako se u njemu ustraje, tvrde sindikati, čeka nas daljnja privatizacija zdravstva. Sljedeći na redu bit će bolnički specijalisti, koji već traže da se na nekim odjelima ili dijelovima odjela i njima omogući privatni aranžman, upozorava Topolnjak.

Sve će te promjene, uvjerava, ozbiljno narušiti postojeću razinu zdravstvene zaštite, a pacijentima otežati pristup liječniku.

– Zakon dopušta da liječnički timovi napuste dom zdravlja i odu u privatni prostor. Domovi zdravlja ostat će prazni, a pacijenti će se za bolnički smještaj natjecati s turistima – ilustrira posljedice novog zakona šef zdravstvenog sindikata.

Pitanje je, kaže, i hoće li uopće biti vikend dežurstava, jer je upitno hoće li liječnici dežurati po cijeni koju im ponudi dom zdravlja, ili će ih ucjenjivati. Domovi zdravlja svest će se u konačnici na patronažu i palijativnu skrb, boje se u sindikatu.

Prijetnju razini zdravstvene zaštite vide u zdravstvenom turizmu. Njime će se, prema Kujundžićevom zakonskom prijedlogu, ubuduće baviti sve bolnice i liječnici u PZZ-u koji za to imaju želje i mogućnosti, a zakon predviđa da će im u djelokrugu rada biti i – ugostiteljska djelatnost.

 
Ni poslodavci u zdravstvu nisu za predloženu reformu primarne zdravstvene zaštite. Privatne ordinacije neće pacijentima donijeti nikakvo poboljšanje, a pitanje je što će nakon takve reforme ostati od domova zdravlja – ocjenjuje Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).

– Ostalo je puno otvorenih pitanja, od prijenosa ordinacije nasljedniku, do funkcioniranja osnovne zdravstvene zaštite. Ne zna se tko će za to biti odgovoran jer domovi zdravlja i županije više nemaju mehanizama, ne mogu osiguravati dežurstva i pripravnost. Teško da će doći do specijalista jer se na takve natječaje nitko ne javlja – upozorava Jurković.

Brojne teme

Ovi problem,  ali i brojni drugi samo su neke od izuzetno aktualnih tema zdravstvenog  kongresa »Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030 FUTUR Z« koji se do nedjelje održava u Opatiji, na kojem je jučer, na samom otvaranju sudjelovao ministar zdravstva Milan Kujundžić.

On je pokušao dati odgovore na neka od trenutačno aktualnih pitanja, kao primjerice ono o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u pripremi te  planovima Ministarstva zdravstva za sanaciju duga koji je dostigao osam milijardi kuna.

Ministar je rekao kako novi Zakon prvenstveno donosi uređenje brojnih odnosa koji su do sada bili malo slabije definirani, međutim o detaljima nije  želio govoriti.

Propalo utvrđivanje reprezentativnosti

Ministarstvo zdravstva, prema zadnjoj verziji Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odustalo je od ideje da tim zakonom liječnicima osigura reprezentativnost za kolektivno pregovaranje na granskoj razini. Kao što smo pisali, Ministarstvo je tim zakonom predlagalo da sindikat koji zastupa više od 20 posto svoje struke postaje reprezentativan. Zbog toga su se snažno pobunile dvije najveće sindikalne centrale, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske upozoravajući kako je nedopustivo, pa i nezakonito, posebnim propisom derogirati odredbe općeg propisa, a u ovom slučaju je to Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.  Tako će, prema sadašnjem stanju stvari, u pregovorima za budući kolektivni ugovor na razini zdravstva  sudjelovati Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, koji su prema potojećem zakonodavstvu reprezentativni. (G. Ga.)

Na pitanje novinarke-voditeljice službenog dijela otvaranja koja je rekla kako bolnički liječnici kažu da nisu zadovoljni novim Zakonom u pripremi te kako će ga dati na ocjenu ustavnosti zbog toga što su kod specijalizacija definirane penalizacije ali ne i usluge koje pokrivaju, kako Zakonom nije rješeno pitanje pripravničkog staža, te kako ravnatelji i dalje mogu biti osobe koje nemaju visoku stručnu spremu i nemaju iskustvo upravljanja u zdravstvenim sustavima, Kujundžić je odgovorio kako nije mjerodavan i kompetentan to ocjenjivati. Rekao je kako će svi u narednih mjesec dana imati priliku dati sve svoje primjedbe te kako će sve što bude argumentirano biti i prihvaćeno.

– Vjerujem da bi novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti mogao biti u Saboru u drugoj polovini prosinca – najavio je Kujundžić.

Naslijeđeni dug

Na pitanje o dugu od 8 milijardi kuna, Kujundžić je rekao kako je to dug koji je naslijedio.

– To je problem koji traje godinama i to je problem cijele nacije, ne ove Vlade i ovog Ministarstva. Imam prijedloge s kojima sada neću izlaziti, ali to je definitivno nešto što moramo riješiti. To je osnovni problem hrvatskog zdravstvenog sustava –  financijska održivost – kazao je Kujundžić, a na pitanje hoće li pacijenti to osjetiti, ponovio je: – To je problem cijele nacije, svi zajedno to moramo podijeliti, a pritom sačuvati kvalitetu i dostupnost što je važnije nego što ćemo osjetiti s par kuna – rekao je.

Kujundžić je najavio i uvođenje prioritetnih lista za osobe s teškim bolestima prema kojima će takvi pacijenti za specijalistički pregled čekati maksimalno tri dana i bit će kompletno obrađeni u roku od dva do četiri tjedna. Prema njegovim riječima proritetne liste pojavit će se u nekim bolnicama već za dvadesetak dana, a do kraja godine se nada da će postojati u svim hrvatskim bolnicama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka