Vlada ograničava raskošne menadžerske mirovine

Otpremnine direktora u javnim tvrtkama bit će i triput manje

Dražen Ciglenečki

Milijunske otpremnine nestale su zbog vladine antirecesijske odluke iz srpnja 2009. godine kada su plaće direktora ograničene na iznos od 17 do 19 tisuća kuna



ZAGREB Direktori i članovi uprava državnih tvrtki neće više u slučaju smjene moći računati na raskošne otpremnine. Tu je informaciju našem listu potvrdio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nezadovoljan činjenicom da će dio aktualnih članova uprava, koji će sada biti smijenjeni, dobiti velike otpremnine što im je svojevremeno omogućeno menadžerskim ugovorima.


Kako smo neslužbeno doznali, takvo rješenje apsolutno podržava i premijer Zoran Milanović. On je u petak razgovarao s potencijalnim članovima uprava i tom im prilikom priopćio da u slučaju smjene mogu računati samo na šest plaća. 


To će vrijediti i za sve članove koji u upravama pojedinih poduzeća predstavljaju državu, makar ona tamo i nije većinski vlasnik. Na čelo te tvrtke uskoro će doći gradonačelnik Koprivnice i član predsjedništva SDP-a Zvonimir Mršić. Naravno, u slučaju tvrtki kao što je Podravka koja je na tržištu i u kojima država nema većinski udio pravilo o otpremninama vrijedit će samo za one članove uprava koje imenuje Vlada. U slučaju da bude smijenjen Mršićeva će otpremnina iznositi samo deset posto svote koju će dobiti dosadašnji prvi čovjek Podravke Miroslav Vitković.


Sto tisuća kuna




Kako doznajemo prvi potpredsjednik Vlade odlučio je smanjiti otpremnine direktora u državnim poduzećima kad se suočio s činjenicom da se Plinacrou u slučaju smjene svom čelnom čovjeku Jerku Jeliću Balti mora isplatiti, navodno, više od 300 tisuća kuna otpremnine, jer mu menadžerskim ugovorom pripada 18 plaća. Da sada vrijede pravila o maksimalno šest plaća za otpremninu dobio bi tri puta manji iznos, odnosno oko sto tisuća kuna. 


Direktor u Hrvatskim cestama  Josip Škorić prema ugovoru ima mogućnost prelaska na drugo radno mjesto unutar poduzeća, ili pravo na isplatu otpremnine koja iznosi 12 njegovih mjesečnih plaća, odnosno  oko 204 tisuće kuna. Nova pravila prepolovila bi mu tu otpremninu.  Ako vlada, kako je najavljeno, smijeni direktora Hrvatskih željeznica Zlatka Rogožara on ima pravo na otpremninu od deset plaća što je nešto manje od 200 tisuća kuna. I njegova bi otpremnina po novim pravilima bila oko sto tisuća kuna. Sad već bivši direktor Janafa Ante Markov nema  pravo na otpremninu jer mu je mandat istekao, odnosno nije smijenjen. Među sadašnjim direktorima javnih poduzeća već postoje slučajevi da su im menadžerskim ugovorima otpremnine ograničene na šest plaća. Pravo na takvu otpremninu imaju direktor ACI-ja Anto Violić i čelni čovjek Odašiljača i veza Denis Nikola Kulušić, koji bi u slučaju smjene dobili oko sto tisuća kuna. 


Bez bonusa


Hoće li doista  otpremnine  budućim direktorima u,  primjerice, Plinacrou, HC-u ili HŽ-u biti dva ili tri puta manje od sadašnjih ovisit će o tome hoće li ih Vlada zadržati na sadašnjim plaćama ili će povećati njihova mjesečna primanja. 


Plaće direktora u javnim poduzećima administrativno su određene Vladinom antirecesijskom odlukom iz srpnja 2009. godine i nitko od njih ne može zarađivati više od 3,2 prosječne plaće u zemlji.  Krajnji iznos koji dobivaju razlikuje se  najviše do dvije tisuće kuna i ovisi o godinama staža i poreznim olakšicama. Prije dvije i pol godine menadžeri su ostali bez bonusa i svih ostalih dodataka na plaću. Uvođenjem jedinstvene plaće za sve menadžere u državnim tvrtkama tada su plaće pojedinim direktorima smanjenje i do tri puta, što u konačnici znači i manju otpremninu i zato  više nema slučajeva milijunskih otpremnina.  


Takva pravila  vrijedit će do kraja ožujka kad bi  sadašnja vlast trebala osmisliti novi sustav nagrađivanja menadžmenta državnih tvrtki. Ukoliko njihove plaće  po novom modelu budu rasle onda ih mjera o ograničenju otpremnine na šest plaća ipak neće toliko pogoditi niti će doći do snažnijeg smanjenja njihovih otpremnina.