Institucije - različito

Otkud razlika u brojkama? Pomorce državni statističari ne ubrajaju u zaposlene, HZMO ubraja

Gabrijela Galić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Pomorci, mladi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, kao i hrvatski radnici privremeno zaposleni u inozemstvu nisu uključeni u broj zaposlenih osoba Državnog zavoda za statistiku, ali su u statistici HZMO-a, zbog čega se pojavljuju različiti podaci o zaposlenosti u državi



Državni zavod za statistiku (DZS) od siječna iduće godine evidenciju zaposlenosti vodit će temeljem izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezima te doprinosima za obavezna osiguranja, takozvanom JOPPD obrascu. Takvo »uvezivanje« državnog statističkog ureda s podacima koje kroz JOPPD obrazac prikuplja Porezna uprava najavljeno je prije više od mjesec dana. Ono je posljedica razgovora koje je još u rano proljeće iniciralo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), DZS-a i Porezne uprave. S uvođenjem JOPPD obrasca u izvor prikupljanja podataka u statističke svrhe, primjerice, podaci o zaposlenosti, iz različitih izvora trebali bi biti ujednačeniji. 


»Šteka« obrazac


No, razlike će i dalje postojati. Primjerice, u statistiku zaposlenosti nisu uključeni pomorci, hrvatski radnici na privremenom radu u drugim zemljama ili mladi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Oni nisu u statistici zapošljavanja, ali su u statistici osiguranika mirovinskog zavoda. Osim toga, iako je JOPPD obrazac sada već obaveza svim poslodavcima, njegova primjena u praksi još uvijek pomalo »šteka«.



Lanjski rujan nakon revizije »dobio« 10.000 zaposlenih


Mjesečni podaci o zaposlenosti prema djelatnostima, kao i cijeli niz drugih statističkih podataka koje objavljuje DZS podložni su reviziji. U slučaju zaposlenosti, svi mjesečni podaci su privremeni, a konačni podaci o broju zaposlenih u ovoj godini objavit će se sredinom travnja iduće godine. Na taj, ne toliko nebitan detalj, upozorio je u utorak i DZS podjećajući kako su primjerice podaci o zaposlenosti u rujnu prošle godine revidirani te je u konačnici broj zaposlenih u tom mjesecu bio veći za 10 tisuća osoba.





Cijela priča o različitim podacima s tržišta rada otvorena je u ožujku ove godine kada je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, komentirajući pad zaposlenosti ispod 1,3 milijuna ustvrdio kako je jedini relevantan podatak o odnosu umirovljenika i zaposlenih onaj HZMO-a po kojem je 60 tisuća zaposlenih više nego prema podacima DZS-a. Zapitao se tada ministar »otkuda ta razlika« i najavio da će ispitati zbog čega značajnog broja osiguranika nema u statistici o broju zaposlenih DZS-a. Nakon toga su uslijedili razgovori dviju institucija u koje je uključena i Porezna zbog JOPPD obrasca. Još početkom ljeta je utvrđeno kako su razlike između podataka koje od poslodavaca prikuplja DZS i podataka Porezne uprave minimalne te da mirovinsko nešto značajnije odskače s podacima o broju osiguranika upravo zbog toga što se dio osiguranika ne smatra zaposlenima.  


Različita metodologija


Razlike u evidentiranoj zaposlenosti između DZS-a i HZMO-a posljedica su različite metodologije prikupljanja podataka. Naime, broj zaposlenih u pravnim osobama koji objavljuje DZS rezultat je obrade podataka redovitoga godišnjeg istraživanja i redovitoga mjesečnog istraživanja, kojim je obuhvaćeno 70 posto zaposlenih iz svakog odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Podaci o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, kao i poljoprivredi, obrađuju se na temelju preuzetih evidencija HZMO-a. Mirovinsko, pak, podatke »vuče« iz prijava radnika na obavezno osiguranje.


No, u igri je još jedna statistika i to jedina koja je međunarodno usporediva i čiji su podaci u pravilu daleko optimističniji od administrativnih podataka. Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u jednom tjednu, a njena metodologija usklađena je s Europskim statističkim uredom. Prema anketnoj metodi, zaposlen je onaj tko je u referentnom tjednu obavljao bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. Drugim riječima, anketom se obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i način plaćanja za obavljeni rad. Stoga, anketna zaposlenost može obuhvatiti i studenta, umirovljenika, kućanicu. Zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student i kućanica. Po toj anketi, u drugom kvartalu ove godine bilo je zaposleno 1,6 milijuna ljudi u Hrvatskoj, što je za 35 tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine.