Božidar Kalmeta
Na novinarsko pitanje misli li da će podizanje optužnice protiv njega naštetiti ugledu HDZ-a i predsjedniku stranke Tomislavu Karamarku, Kalmeta je rekao kako je svjestan toga da je izborna godina, a ostavku ne želi dati jer bi to značilo da priznaje krivnju
Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, protiv kojeg je u petak Uskok podignuo optužnicu zbog primanja i davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, izjavio je novinarima kako je vjerovao da se to neće dogoditi jer nije ništa kriv.
“Duboko sam vjerovao da se to neće dogoditi jer znam da ništa nisam skrivio niti imam bilo kakve veze s tim predmetom”, rekao je Kalmeta nakon što je objavljeno da Uskok protiv njega podigao optužnicu kojom ga tereti da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, HC-a i HAC-a radi izvlačenja višemilijunskih iznosa iz tih državnih kompanija.
“Moj odvjetnik i ja idemo u pravnu bitku do kraja. Naravno, to nije ugodno, ali ne opterećujem se previše jer znam da nisam kriv. I prije se događalo da su optužnice podignute, neke su završavale ovako, neke onako. To je prvi korak u procesu, slijede novi koraci pa ćemo vidjeti što će biti”, kazao je Kalmeta.
Na novinarsko pitanje misli li da će podizanje optužnice protiv njega naštetiti ugledu HDZ-a i predsjedniku stranke Tomislavu Karamarku, Kalmeta je rekao kako je svjestan toga da je izborna godina, a ostavku ne želi dati jer bi to značilo da priznaje krivnju.
“Ja nisam kriv i ostavku neću dati. Naravno da će to sada politički suparnici itekako koristiti”, kazao je.
Optužnicu, kaže, nije pročitao. “Dobio sam samo ono što ste i vi vidjeli, o svemu sam i doznao od novinara, uopće ne znam za što me se optužuje. Moj odvjetnik će dobiti optužnicu i onda ću vidjeti za što me se točno tereti”, rekao je Kalmeta.
Optužnica
Uskok je podigao optužnicu protiv zadarskog gradonačelnika i bivšeg HDZ-ovog ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete kojom ga tereti da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) radi izvlačenja višemilijunskih iznosa iz tih državnih kompanija.
Izvlačenjem novca kroz cestogradnju zadarski gradonačelnik i bivši HDZ-ov ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta sa svojim je suradnicima Zdravkom Livakovićem, Milivojem Mikulićem, Josipom Sapunarom i Stjepkom Bobanom, prema tvrdnjama iz Uskokove optužnice, podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura.
Glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić pojasnio je da je Uskok optužnicom obuhvatio ukupno 13 osoba zbog više kaznenih djela, prvenstveno zbog udruživanju za počinjenje kaznenih djela te davanja i primanja mita.
»Uskok je predložio oduzimanje imovinske koriste svima koji su protupravnim aktivnostima stekli bilo kakvu korist«, kazao je Devčić.
Uskokovom optužnicom, uz Kalmetu je obuhvaćeno još 12 okrivljenika, među kojima su njegovi najbliži suradnici iz ministarstva – bivši državni tajnik te predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Zdravko Livaković i državni tajnik Milivoj Mikulić koji je također bio u upravi HAC-a.
Među optuženima je i bivši financijski direktor HAC-a Josip Sapunar, koji je Livakovića i Mukulića prokazao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun češke tvrtke Remorker International Igora Premilovca. U optužnici se spominje i bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepko Boban, koji je u ispitivanju na Uskoku porekao krivnju te direktori građevinske tvrtke Viadukt Ivan Berket i Damir Kezele i direktor tvrtke Zagorje Tehnobeton Miroslav Bunić.
Tereti ih se više slučajeva primanja i davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, a Uskok trvdi da je bivši ministar mora, turizma, prometa i razvitka a potom ministar mora, prometa i infrastrukture od 2005. do kraja 2010. u zajedničko djelovanje povezao ostale osumnjičenike.
Istragu protiv Kalmete i dijela optuženika Uskok je pokrenuo u studenom prošle godine. On istragu tada nije komentirao ističući ne smije govoriti o detaljima postupka u kojem će “dokazati svoju nevinost”.
Kalmeta je jedan od tri zvučna imena protiv kojih je Uskok u posljednjih nekoliko dana podignuo optužnice zbog korupcije. Ranije je optužena saborska zastupnica i bivša SDP-ova sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Dok je u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor obnašao dužnost ministra mora, turizma, prometa i razvitka, ali i kasnije kao zadarski gradonalčenik, Kalmeta se često nalazio na meti kritika javnosti i oporbenih krugova koji su tražili njegovu ostavku, no on je godinama čvrsto stajao na poziciji, odbacujući povezanost s bilo kakvim nezakonitostima.
Kaznena djela
Na stranicama DORH-a navodi se:
“USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 13 hrvatskih državljana B. K. (1958.), Z. L. (1963.), M. M. (1968.), J. S. (1972.), S. B. (1962.), I . P. (1966.), D. K. (1952.), I. B. (1953.), M. B. (1959.), S. V. (1967.), J. P. (1962.), M. L. (1967.), P. P. (1956.) zbog počinjenja kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, poticanja na primanje mita te pomaganja u primanju mita. (5. 6. 2015.)
Optužnicom se prvookrivljenom, kao ministru mora, prometa i infrastrukture i jedinom članu Skupštine trgovačkih društava Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC), stavlja na teret da je, od 2005. do kraja 2010. godine, u cilju stjecanja koristi za sebe i druge na teret HAC-a i HC-a, u zajedničko djelovanje povezao II. okr., državnog tajnika u navedenom Ministarstvu te predsjednika Nadzornog odbora HAC-a i HC-a, III. okr., člana Uprave HAC-a te potom pomoćnika ministra u navedenom Ministarstvu, IV. okr., člana Uprave HAC-a, i V. okr., predsjednika Uprave HC-a, te nakon toga predsjednika Uprave HAC-a.
U cilju ostvarenja plana grupe, okrivljenici su, sukladno prethodnom dogovoru, počinili više kaznenih djela primanja i davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, i to na način da su realizirali izvlačenje novca iz društava HAC i HC putem angažiranih izvođača, te su koristeći autoritet investitora, te stavljanjem u izgled pogodnosti, od izvođača tražili isplatu određenih novčanih sredstava. Iznos od 1.000.000 kuna im je isplaćen u gotovini, dok je isplata preostalog dijela sredstava ostvarena putem trgovačkih društava i obrta povezanih sa VI. okr., kojima su VII. okr., VIII okr. i IX okr. u ime svojih trgovačkih društava plaćali fiktivne račune za neizvršene usluge. Tako uplaćeni novac je VI. okr. podizao s računa svojih trgovačkih društava i obrta, te je potom, sukladno dogovoru, dio podignutog novca zadržao za sebe dok su se preostalim dijelom okoristili I., II., III., IV. i V. okrivljeni. Na opisani način pripadnici grupe, I., II., III., IV. i V. okrivljeni međusobno su podijelili iznose od 15.112.243,36 kuna i 858.466,90 eura, dok je VI. okr. pribavio korist od 3.893.524,66 kuna i 221.311,13 eura, VII. okr. u iznosu od 730.927,00 kuna, VIII. okr. u iznosu od 730.927,00 kuna, te X. okr. u iznosu od 133.333,33 eura.
Nadalje se optužnicom XI. okr., kao predsjedniku Uprave HAC-a, XII. i IV. okr., kao članovima Uprave HAC-a, stavlja na teret da su, tijekom 2008. i 2009. godine, s izvođačima radova na projektima investitor kojih je HAC, dogovorili plaćanje naknade kako bi im, na štetu HAC-a, pogodovali pri dobivanju poslova ili tijekom realizacije već ugovorenih poslova. Tako dogovorene naknade su VII. okr., član Uprave jednog društva, te drugi investitori isplaćivali na način da su u ime svojih trgovačkih društava plaćali fiktivne račune za neizvršene usluge, te je potom VI. okr. tako uplaćeni novac podizao s računa svojih trgovačkih društava i obrta, nakon čega je, sukladno dogovoru, dio podignutog novca zadržao za sebe, dok su se preostalim iznosom okoristili, IV. okr. u iznosu od 206.880 eura, XI. okr. u iznosima od 639.936,00 kuna i 206.880 eura, XII. okr. u iznosima od 639.936,00 kuna i 206.880 eura, te VI. okr. u iznosima od 165.504 eura i 319.968,00 kuna.
Osim navedenog, V. okr. se stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave HC-a, od 2007. do 2013. godine, u Zagrebu, od VII. okr., člana Uprave jednog društva, zatražio da mu to društvo za pogodovanje u opisanoj poslovnoj suradnji kupi nekretninu koju je on odabrao, na što je VII. okr. pristao, te je za korist V. okr. kupljena nekretnina u vrijednosti od 465.000 eura”.
