Obveze HAC-a, HC-a i ARZ-a čine polovicu duga strateških tvrtki

Obveze HAC-a, HC-a i ARZ-a su više nego dvostruko veće od ukupnih obveza Ine i HEP-a, koje zajedno duguju nešto više od 17 milijarda kuna

ZAGREB » Tvrtke koje je vlada proglasila strateškima, njih pedesetak, što uključuje i javna poduzeća, na polovici su godine imale 2,1 milijardu kuna dospjelih obveza i to je bio rast za tridesetak milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Među tim strateškim tvrtkama po dospjelim je obvezama sa 604 milijuna kuna prednjačio Sunčani Hvar, a slijedila ga je tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb čije su dospjele, a neplaćene obveze bile 226,8 milijuna kuna. Prema Vladinom izvješću o poslovanju strateških kompanija na trećem je mjestu bila Hrvatska radiotelevizija sa 222 milijuna dospjelih obveza.   Unatoč dospjelim obvezama većim od dvije milijarde kuna, u izvješću se ističe kako su u prvom polugodištu strateške tvrtke svoje obveze u prosjeku plaćale u 48 dana, što je smanjenje za četiri dana u odnosu na prvo polugodište prošle godine, te se napominje kako se pridržavaju zakonskog okvira o rokovima plaćanja od 30 do 60 dana.

  U istom su trenutku strateške tvrtke imale dospjela potraživanja veća od 3,2 milijarde kuna, što je značajno smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada su dospjela, a nenaplaćena potraživanja bila 4,75 milijarda kuna. To znači da su kompanije od nacionalnog interesa na polovice ove godine imale nenaplaćenih potraživanja koje su 52 posto veće od dospjelih obveza što su ih one trebale platiti. Najveći iznos nenaplaćenih potraživanja ima Hrvatska elektroprivreda kojoj njezini kupci, prema podacima iz izvješća, duguju oko 750 milijuna kuna za račune koji su već trebali biti plaćeni. Iza nje slijedi Ina sa 352,5 milijuna kuna, te Hrvatske vode koje su 30. lipnja imale 328,2 milijuna kuna dospjelih potraživanja. Vladini analitičari izračunali su i to da strateške poslovni partneri strateškim tvrtkama obveze plaćaju u roku od 54 dana, što je šest dana ranije nego prošle godine, i opet u zakonskom roku, od najviše 60 dana.

1. Sunčani Hvar – 604 milijuna kuna   2. ARZ – 226,8 milijuna kuna   3. HRT – 222 milijuna kuna

  Inače, su ukupne obveze 57 strateških kompanija na polovici godine bile su oko 86 milijarda kuna, što je gotovo jednako kao lani. Očekivano tu prednjače Hrvatske autoceste s dugom od 23,5 milijarde kuna, a iza njih je su Hrvatske ceste čije su obveze 9,34 milijarde kuna. Zajedno s Autocestom Rijeka– Zagreb tri tvrtke koje upravljaju cestama i autocestama u Hrvatskoj duguju ukupno 40 milijarda kuna. Njihove obveze su više nego dvostruko veće od ukupnih obveza Ine i HEP-a, koje zajedno imaju obveze nešto veće od 17 milijarda kuna.

  Uz to Ina i HEP ne bi smjele strahovati za povrat svojih kredita jer imaju ukupne godišnje prihode od 43 milijuna kuna, što je dva i pol puta više od njihovih obveza. Obje tvrtke imaju nešto više od po osam milijarda kuna obveza, a HEP-ov je lanjski prihod bio gotovo 15 milijarda kuna. Ina pak godišnje uprihoduje oko 28 milijarda, što je tri i pol puta više od njihovih zaduženja.   S druge strane HAC, HC, i ARZ od trošarina na gorivo i cestarina godišnje zarade oko četiri milijarde kuna, dakle deset puta manje od svojih obveza i jedino što su mogli činiti sve ove godine je, uz državno jamstvo, podizati nove kredite kako bi njima zamijenile stare, čime je ukupan dug, zbog kamata, samo rastao.

Strateške tvrtke imaju i »nešto novca« na računima, odnosno njihovi su depoziti krajem lipnja bili vrijedni 3,75 milijardi kuna. Štednja strateških tvrtki tako je porasla za 7,1 posto u onosi na godinu dana ranije. S iznosom prednjači Janaf koji ima depozite vrjednije od 571 milijuna kuna, na drugom je mjestu Končar sa 402 milijuna kuna, a slijede Hrvatske vode sa 230 milijuna kuna i HEP sa 222,2 milijuna kuna.

  Radi toga se Vlada odlučila na davanje autocesta u koncesiju, od čega se nada zaradi od 22 milijarde kuna. Ipak dug ARZ-a i HAC-a od ukupno 30 milijarda kuna time neće biti u potpunosti pokriven, a država će ga morati u potpunosti preuzeti na sebe. U 40 godina koncesionar bi sa sadašnjim iznosom cestarina trebao ubrati oko 80 milijarda kuna, iz čega mora pokrivati i održavanje i plaće zaposlenih, no zaradi se se ipak može nadati. Vladina se pak računica svodi na trenutno krpanje rupa. Preuzimanjem kredita HAC-a i ARZ-a, ona će i formalno povećati javni dug, ali će novcem dobivenim od koncesionara smanjiti pritisak na proračun u nadolazećim godinama, jer će riješiti dio kredita koji na naplatu dolaze u sljedećim godinama i to one kredite za koje se plaća najveće kamate. Uz to ostat će joj i briga oko devet milijardi kuna obveza HC-a.