Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Okončana blokada Ličke magistrale

foto Obilježavanje obljetnice u Srbu: Žene pjevale Thompsona da bi omele Mesićev govor, predsjednici kritike zbog uklanjanja Titove biste

Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor: ,
Objavljeno: 27. srpanj 2016. u 11:09 2016-07-27T11:09:00+02:00

Kako je rekao Stjepan Mesić, za ometanje njegova govora krivo je i školstvo, loša edukacija iz povijesti, ali i zadrti nacionalisti, »u zadnje vrijeme profašisti, ustaše, koji koriste ovo vrijeme da bi propagirali ideje koje su sišle s povijesne scene«

Uz partizanski spomenik u Donjem Srbu gdje je u podne počeo program proslave Dana ustanka naroda Like, u organizaciji SNV-a i SABA-a, žene s hrvatskim barjacima, njih 15, za vrijeme govora bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pjevale su Thompsonove pjesme i tako ometale govornika.

Prosvjednice su se potom same udaljile sa skupa, bez prisile policije.

DLO_3741
Obilježavanje Dana ustanka naroda Like u Srbu / Snimio Denis LOVROVIĆ

Saša Milošević je u ime SNV-a odmah reagirao rekavši da policija nije osigurala na vrijeme prijavljeno javno okupljanje.

Blokada ceste

Istodobno, prosvjedno okupljanje A-HSP-a nije se održalo u 11 sati, kako je bilo planirano, ni do početka podnevnog skupa antifašista, a Vladimir Kinđerski je u ime prosvjednika rekao Hini da policija nije dopustila nekolicini prosvjednika s majicama HOS-a da produže prema Srbu, zbog čega su prosvjednici u Bruvnu blokirali cestovni promet, što je potrajalo oko sat vremena.

Demonstrante je predvodio predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminac.

Jedan autobus sa takozvanim pravašima stigao je iz Rijeke. U pitanju je autobus u vlasništvu riječke komunalne tvrtke Autotrolej. Neki od prosvjednika nosili su crne majice na kojima piše Grobnik.

Na kraju su prosvjednici svoje majice s natpisom HOS obukli preokrenute naopako te su produžili prema Srbu.

Glasnović kritizirao Pusića

General hrvatske vojske i saborski zastupnik Željko Glasnović grubo je napao predsjednika Antifašističke lige Zorana Pusića ustvrdivši da je moralna nakaza, da svojim prisustvom na antifašističkom skupu veliča velikosrpsko-četničko-imperijalističku agresiju, a svojim djelovanjem brani da do hrvatskog naroda dođe istina.

Također je rekao da je zbog te velikosrpske politike na ovim prostorima od 1912. do 1990-ih godina ubijeno 500 tisuća ljudi.

Komentirajući taj napad, Zoran Pusić je kazao da su Glasnovićeve riječi očigledna revizija povijesti te dodao da ni on osobno niti drugi sudionici antifašističkog skupa ne negiraju četničke zločine, u Lici i drugdje, ali i da je činjenica da su se ljudi digli na ustanak upravo zbog ustaških zločina koji su prethodili.

Naglasio je i kako je iz 90-ih godina poznato tko je činio zločine u Hrvatskoj - četnici, paravojska i JNA, a ne antifašisti.

Podsjetimo, u Srbu počelo se obilježava 75. obljetnica ustanka naroda Like. Nakon višetjedne ustaške represije, masovnih ubojstava srpskih civila i spaljivanja srpskih sela, narod ličkog kraja digao se na ustanak.

Proustaške snage i revizionisti povijesti takav povijesni narativ smatraju krivotvorinom. Već činjenica da na svoje prosvjede dolaze pod sloganom ustaške vlasti govori kakvu bi povijest Keleminčevi pristaše željeli ispisati.

Ljubitelji ustaštva ustanak u Srbu smatraju četničkim. Keleminac je stoga pozvao na »prosvjed protiv svih onih koji danas pod krinkom antifašizma dozvoljavaju slavlje četničkih zločina, protiv onih koji veličaju ideologiju Velike Srbije i četničkih zločina nad nedužnim Hrvatima Brotnje i Boričevca i drugih Hrvata na području Like od 27. srpnja 1941. nadalje, ali protiv onih koji podržavaju agresiju na Hrvatsku koja je započeta 25. srpnja 1990. mitingom četnika u Donjem Srbu i huškaškim govorima Šešelja i Raškovića«.

Nasuprot tome SNV, čiji je predsjednik Milorad Pupovac, dopisom se uoči skupa pisano odredio prema zločinima nad Hrvatima u hrvatskim selima Brotnja i Boričevac, uz naglasak da se »većina srpskog stanovništva nije opredijelila za četnike, već za partizane«.

Sasvim je jasno, piše SNV, da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka i da je ustanak bio jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje. Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27. srpnja 1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj.

Optužba na račun Grabar-Kitarović zbog izbacivanja Titove biste

Tijekom obilježavanja Dana ustanka u Srbu, a gdje je od strane prosvjednika uvredama zasut Zoran Pusić, te prekinut govor Stjepana Mesića Thompsonovom pjesmom, čule su se i optužbe na račun predsjednice države, javlja televizija N1.

Nikola Budija iz udruženja Savez antifašističkih boraca iz Zadra 'napao' je u izjavi predsjednicu države Kolindu Grabar Kitarović zato što je "podupirala ustaškog barjaktara Tomislava Karamarka i izbacila Titovu bistu s Pantovčaka", prenosi N1.

"Ja sam Hrvat, ali nisam ustaša, nego Titov borac", poručio je Budija, kako prenosi N1.

Četiri godine nakon početka ustanka, bratstvo i jedinstvo Srba, Hrvata i drugih naroda toj je borbi donijelo pobjedu. Oružane borbe su počele u vidu masovnog narodnog ustanka, a ne partizanskog načina ratovanja.

Dakle, za razliku od ostalih krajeva Hrvatske i Bosne, u kojima je antifašistički otpor nastajao od malih logora i borbenih grupa do brojnijih četa i odreda, u drvarskom kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak se dogodio stihijski i odjednom, kao općenarodni otpor ustaškoj represiji.

Puna kontrola nad postupcima raznih grupa naprosto nije bila moguća, piše u dopisu SNV-a, posebno kada se uzme u obzir da je diferenciranje ustanika na pročetnički orijentirane i na tzv. gerilce (partizane) bila proces koji je trajao neko vrijeme. Sve su to bili uzroci zločina nad Hrvatima i muslimanima. Na žalost, takvih je osvetničkih postupaka tokom ustanka bilo na više mjesta.

Pupovac : Ne pravimo razliku među nedužnim žrtvama odmazdi i istrebljenja

Na obilježavanju 75. godišnjice ustanka naroda Like predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac je rekao da se danas u Srbu nisu okupili kako bi slavili ičiju smrt i pravdali ičiji zločin, jer oni ne prave razliku među mrtvima, posebno ne među nedužnim žrtvama odmazdi i istrebljenja.

 
»Ovo mjesto i ovaj dan su mjesto opomene na rat i nepravdu i inspiracija za mir i za pravdu, a koji su sve više ugroženi. Za razliku od onih koji su nas pokušavaju omesti mi nismo ekstremni, mi ne spadamo u ekstreme, mi spadamo u normalne građane koji žele normalan život i normalnu politiku i normalnu državu, a ekstremni su oni koji šute, okreću glavu i puštaju ekstremiste na nas; mi nismo ovdje da bismo slavilu ičiju smrt i pravdali ičiji zločin, samo ćemo jednu smrt slaviti – smrt fašizmu, rekao je predsjednik SNV-a

Milorad Pupovac, i istaknuo da oni ne prave razliku među mrtvima, posebno ne među nedužnim žrtvama odmazdi i istrebljenja.

Pupovac: Bole smrti nedužnih i u Nebljusima, Boričevcu, i u Suvaji i u Brotni

 Kako je rekao, bole smrti nedužnih i u Nebljusima i u Boričevcu i u Suvaji i u Brotni. Nama su ubijeni Srbi u ustaškim akcijama čišćenja prije ustanka i ubijeni Hrvati u prvim danima ustanka podjednako vrijedni spomena, rekao je i pozvao sve na minutu šutnje.

 Ono u čemu mi pravimo razliku jesu ideje koje su pokretale ustaše i četnike s jedne strane, i partizane s druge strane. Te ideje, prakse i sredstva i ciljevi nisu bili isti, te je antifašistička tekovina za Srbe u Hrvatskoj najvažnija vrijednost 20. i 21. stoljeća, a onaj tko im odriče antifašizam odriče i opstanak, slobodu i zajedništvo i miran život koji su zajedno s Hrvatima osigurali, rekao je Pupovac.

Istaknuo je da antifašizam trebaju i Hrvati u Hrvatskoj i svi ljudi na prostoru bivše Jugoslavije i Europe, jer današnji kapitalizam nakon devastirajućih godina braka s nacionalizmom sve više i na sve većem prostoru generira fašizaciju društava – ne samo postkomunističkih, već, sad možemo reći, i postliberalnih. Ovo mjesto je mjesto opomene i inspiracije: opomene za rat i nepravdu i inspiracije za mir i pravdu, a koji su, kao što vidimo, sve ugroženiji, naglasio je.

Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige, za antifašističku pobjedničku borbu rekao je da i nije najvažnije što je bila pobjedonosna, već što je bila pravedna i u obrani golih života i vrijednosti kao što su sloboda, jednakost i ravnopravno zajedništvo među ljudima. Samo naše svakodnevno zalaganje za te vrijednosti antifašizma kakva-takva je garancija da ćemo ih obraniti argumentima i da ih se više nikada neće morati braniti na način na koji su se gradile i branile prije 75 godina u borbi protiv fašizma, a koji je i danas, kao relikt prošlosti, mnogima, nažalost, dijabolično privlačan, ocijenio je Pusić .

Mesić: Revidiranje presude Stepincu ishitreno

 Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, kojega su tijekom govora na skupu pjevajući ometale žene, nakon skupa je u izjavi za medije rekao da on ima toliko godina da ga nisu mogle dekoncentrirati takve provokacije. Kako je rekao za takve pojave krivo je i školstvo, loša edukacija iz povijesti, ali i zadrti nacionalisti, »u zadnje vrijeme profašisti, ustaše, koji koriste ovo vrijeme da bi propagirali ideje koje su sišle s povijesne scene.«

 Također je rekao da je policija u tri minute trebala riješiti postavljanje šatora A HSP-a na tako povijesnom mjestu. Pohvalio je što je policija zabranila dijelu prosvjednika da dođu Srb u majicama s ustaškim obilježjem.

 Mesić je ocijenio da je Hrvatskom saboru bilo premalo antifašizma, ali da će građani kao »kolektivni intelektualac» izvuči pouke iz toga što nam se dogodilo i znati odlučiti na izborima. S govornice je poručio da ne želi politizirati, ali da želi podsjetiti da su parlamentarni izbori za dva mjeseca, i da se tada trebamo sjetiti što se i zašto dogodilo ovdje, i sada i prije 75 godina, pa da odlučimo kakvu Hrvatsku želimo.

 Za prosvjednu notu Srbije na revidiranu presudu nadbiskupu Stepincu, Mesić je rekao da je presuda ishitrena, jer suđenje je bilo javno, saslušane stotine svjedoka i pročitane tisuće dokumenata, a sada, ne ulazeći u to je li Stepinac kriv ili nedužan, sudac Turudić za pola sata donosi odluku.

 Milorad Pupovac je u izjavi za medije nakon skupa rekao da je 90-tih godina u Kninu svjedočio kako su ekstremisti napadali Zorana Pusića, ali i sada 2016., na putu prema grobovima dalmatinskim partizanima 10. dalmatinske brigade napali su ga opet, gotovo do fizičkog napada, te je pitao: »Je li to normalno, je li normalno da se to dopušta i tko to smatra demokracijom? Zar je negiranje antifašizma demokracija? Zar je proglašavanje partizana četnicima i zločincima demokracija?«
 

Antifašističkom skupu u Donjem Srbu prisustvovalo je tristotinjak antifašista iz raznih dijelova Hrvatske te Republike Srpske; položeno je mnoštvo vijenaca, a osim Mesića, Pupovca i Pusića, govorili su i partizan Milan Surla, predstavnik zadarskih antifašista Nikola Budija i predstavnik općine Gračac Nikola Tankosić

 Keleminec: Ne može se s majcama HOS-a, a može s jugosalavenskim zastavama 

S dva sata zakašnjenja oko 13 sati, nedaleko skupa ispod spomeniku ustanku naroda Like održan je kontraskup na kojem je bio i Dražen Keleminec, predsjednik A HSP, unatoč sudskoj zabrani dolaska u Srb.

 Novinarima je rekao da ga je policija tri puta htjela spriječiti na putu za Srb. No budući da su tada sjeli na cestu i ometali promet na kraju su ga pustili, kaže. Smatra da je tome tako samo zbog nazočnosti mnogih medijskih kuća.

 Upitan tko su prosvjednici, osim njegove stranke A HSP, Keleminac je rekao da su to pravaši, dragovoljci, domobrani i »hosovci«.

Keleminec je također pitao je li ovo Hrvatska kada oni ne mogu u majcama HOS-a u kakvima su se borili u Domovinskom ratu, a drugi mogu s jugoslavenskim zastavama sa zvijezdama petokrakama pod kojima se ubijalo u Škarbrnji, Kijevu, Vukovaru i Ovčari, Dubrovniku, Šibeniku i Slavonskom brodu, te je upitao »je li ovo Hrvatska ili možda Jugoslavija i velika Srbija«.

 Glasnogovornik PU zadarske Elis Žodan rekao je Hini da za sada nema ni prekšajnih ni kaznenih prijava, da će se pričekati izvješća policajaca s terena i pregledati snimke, jer su se snimala oba skupa, te će se odlučiti naknadno što je možda potrebno procesuirati. No, zaključio je Žodan, većih incidenata ili privođenja nije bilo

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.