Foto: S. DRECHSLER
Ljudi će morati vratiti samo glavnicu, ne i kamate, koje su RBA zadruge toliko povećavale da ljudi te kredite nikako nisu mogli vraćati, kaže Marin Škibola
ZAGREB Premijer Andrej Plenković jučer je ispoštovao dio dogovora sa zastupnikom iz Rijeke Marinom Škibolom koji je Plenkoviću osigurao većinu u Saboru.
Vlada je podržala njegov prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj, čime se zapravo pokušava riješiti problem građana koji su se zaduživali kod RBA zadruga.
Upravo je obećanje da će Vlada prihvatiti taj prijedlog bio razlog zbog kojeg je Škibola pristao podržati Plenkovića, otkrio je još početkom svibnja Ivan Pernar koji je, kao i Škibola, u Sabor ušao s liste Živog zida.
Iako je podržala Škibolin prijedlog, on će u parlament značajno izmjenjen, jer je u 11 članaka predloženog teksta zakona Vlada intervenirala s čak 11 amandmana, pa je izmijenjen i sam naziv zakona.
Veliki dan
Državni tajnik ministarstva pravosuđa Kristijan Turkalj pojasnio je da Vlada podržava Škibolin prijedlog zakona kojim se utvrđuje ništetnost ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj, a koji su sklapani od strane neovlaštenih vjerovnika, odnosno vjerovnika koji su se u Hrvatskoj nezakonito bavili kreditiranjem, a za takvu djelatnost nisu imali potrebna odobrenja nadležnih tijela, niti su u Hrvatskoj imali sjedište, podružnicu ili poslovnicu.
– Prijedlog se podržava jer je potrebno zaštititi građane od neovlaštenih vjerovnika. No, mišljenja smo kako je potrebno na sveobuhvatan način urediti ovu pravnu situaciju te stoga Vlada predlaže svojih 11 amandmana, istaknuo je Turkalj. Tako se omogućava i sama retroaktivnost zakona, kako bi se uopće odnosio na one koji su se zadužili kod RBA zaduga, ali se predlaže i proširenje zakona na sve one koji se bave kreditiranjem u Hrvatskoj, a za to nisu ovlašteni.
Upravo je naš list proteklih godina vrlo iscrpno istraživao brojne situacije u kojima su hrvatski građani uzimali kredite preko RBA zadruga. Ispalo je da se to odvijalo na krajnje sporan način koji se sada i zakonski sankcionira. Naš list objavio je niz priča o hrvatskim državljanima, uglavnom sa sjevera Hrvatske i s otoka, koji su gubili ili im je prijetio gubitak cjelokupne imovine zbog nemogućnosti vraćanja kredita dobivenih na krajnje sporne načine.
Riječki zastupnik Marin Škibola kazao nam je kako je ovo velik dan za oštećenike RBA zadruga, koji će imati velike koristi od zakona.
– Na sudu će sad moći dokazati ništetnost ugovora o kreditu s austrijskim regionalnim kreditnim zadrugama, koje nisu imale dozvolu za rad u Hrvatskoj ni od HNB-a, niti od Ministarstva financija. Sud će morati utvrditi da su ti ugovori ništavni, a ljudi će morati vratiti samo glavnicu, ne i kamate koje su RBA zadruge toliko povećavale da ljudi te kredite nikako nisu mogli vraćati, rekao nam je Škibola, napominjući da je zadovoljan što je premijer Andrej Plenković postupio sukladno njihovu dogovoru.
RBA zadruge nekim su dužnicima već uspjele na dražbama prodati njihove nekretnine, nerijetko za samo trećinu stvarne vrijednosti, a po ovom zakonskom rješenju, nakon što dužnici sudski riješe pitanje ništetnosti ugovora o kreditu, imat će pravo biti obeštećeni za svoje nekretnine po njihovoj tržišnoj vrijednosti. S problemom austrijskih RBA zadruga suočeni su brojni dužnici na Rabu, ali i na makarskoj rivijeri te ostatku hrvatske obale.
»Povijest bolesti«
– Zadruge su uglavnom bile fokusirane na krajeve uz more, gdje je vrijednost nekretnina viša. Nisu uopće provjeravale kreditnu sposobnost svojih dužnika i time se pokazuje njihov stvarni cilj i namjera: uzurpacija nekretnina na moru koje imaju veliku vrijednost, objašnjava Škibola.
Budući da su zadruge dužnicima kasnije povećavale kamate, dodaje Škibola, ljudi su se našli na čudu: kredite nisu mogli vraćati, a nikome se nisu mogli obratiti niti zatražiti utvrđivanje ništetnosti nelegalno sklopljenih ugovora, jer nije bilo nikakvog zakonskog okvira koji bi ih štitio.
Marin Škibola, Foto: D. KOVAČEVIĆ
– Potreba za sveobuhvatnim zakonskim rješenjem povlači se još od sedmog, pa kroz cijeli osmi i sadašnji deveti saziv Sabora. Svo to vrijeme oštećenici RBA zadruga nisu imali nikakvu pravnu zaštitu. Pitao sam u Saboru guvernera Borisa Vujčića zašto HNB ništa nije poduzeo, a on je pitanje prebacio na svog pomoćnika koji je negirao njihovu odgovornost i lopticu prebacio ministarstvima. Nadležna ministarstva također su pokušavala prebacivati odgovornost, a ovaj zakon konačno će postaviti određene okvire. Ljudi su već bili ostali bez nade, u depresiji, događale su se strašne stvari, raspadi obitelji, bio je čak i slučaj samoubojstva – objašnjava Škibola.
Na pitanje novinara zašto Vlada i ranije nije donijela svoj tzv. zakon o RBA zadrugama, odnosno bi li takvog rješenja bilo da Marin Škibola nije uvjetovao svoju podršku, ministar financija Zdravko Marić odgovorio je da je rješenje na tragu onoga o čemu se već godinu i pol razmišlja, te da ne vidi ništa sporno u Škibolinoj podršci.
– Mislim da je ovakav zakon kakav bi trebao ići u Hrvatski sabor zapravo kvalitetan zakon, nevezano za sve ovo – izbjegao je Marić odgovor.
Dok je tijekom cijelog jučerašnjeg dana primao poruke zahvale dužnika, Škibola kaže da tu nije uopće stvar zahvale, već bi posao saborskih zastupnika trebao biti da se bore za interese ljudi.
Škibola poziva oštećenike RBA zadruga da se za sva pitanja slobodno obrate njemu i pravniku Ivici Markoviću, kojem mnogo zahvaljuje na ključnom doprinosu pri pisanju ovog zakona.
– Problem je što nitko drugi dosad nije pokrenuo inicijativu. Upravo je uloga oporbenih saborskih zastupnika da pokrenu inicijativu i razgovore, surađuju sa svim akterima da zakon prođe. U Hrvatskoj nažalost, dočim oporba nešto predloži, automatski se to odbija. Zato sam pri početku mandata i rekao, idemo svi skupa raditi na ovom rješenju, neka Vlada predloži taj zakon, samo da prođe.
Uspio sam zakon staviti u hitnu proceduru i zatim spretno iskoristiti trenutak kako bih osigurao da zakon prođe. Dogovorio sam s premijerom da se zakon prihvati za moju tehničku podršku HDZ-ovom predsjedniku Sabora. Držim da se time nisam kompromitirao. Nisam glasao ni za jednu lošu politiku niti zakon, a meni je čisto stvar formalnosti tko vodi Sabor. Dao sam podršku u tom smislu, ali sam ujedno puno učinio za ljude oštećene zbog RBA zadruga.
Da se sad Sabor i raspusti, kad bi me poslije netko pitao, a što si ti konkretno učinio u parlamentu, mogao bih im čista srca odgovoriti – učinio sam ovo. Nije ovo bila politička trgovina, već pragmatičan politički dogovor. Ispunio sam svoje predizborno obećanje dano oštećenicima RBA zadruga. Koliko se drugih zastupnika time može pohvaliti – kaže Škibola.
Uvjeren je da je usvajanje zakona u Saboru sad tehničke prirode, unatoč tome što još uvijek nije jasno jesu li pred Hrvatskom novi prijevremeni izbori jer, kaže, do eventualnog raspuštanja Sabora ni ne može doći prije 15. srpnja, a zakonski prijedlog trebao bi brzo proći saborske odbore, dok bi predsjednik Sabora zakon trebao promptno staviti na dnevni red.
