Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 2
Sutra: 26° 26° 2
20. rujna 2018.
O kurikulu povijesti s osvrtom na Domovinski rat

OKRUGLI STOL BRANITELJA: Zašto učimo djecu da razum nije važan

snimio Nenad Reberšak
snimio Nenad Reberšak
Autor:
Objavljeno: 17. travanj 2018. u 16:42 2018-04-17T16:42:15+02:00

Profesorica povijesti u osnovnoj školi Jasminka Štimac procijenila je da je šest do osam nastavnih sati posvećenih Domovinskom ratu premalo te da bi broj sati trebalo barem udvostručiti. 

ZAGREB - Domovinskom ratu u osnovnim i srednjim školama ne daje se dovoljno prostora, a kroz nastavu povijesti treba promicati jednu istinu o njemu. To je naglasilo više sudionika okruglog stola na temu "Reforma obrazovanja - kurikul povijesti s osvrtom na Domovinski rat" kojega je organizirala Udruga stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, a na kojoj se vrlo malo moglo čuti o tome što i kako predlaže kurikul povijesti.

Eventualna mnogostrukost tumačenje u povijesti problem je koji muči i predsjednika udruge organizatora skupa Đuru Glogoškog jer "kako je moguće da oni koji pišu knjige imaju različite poglede na hrvatsku povijest" zapitao je. Na okrugli stol nije bila pozvana voditeljica Stručne radne skupine za povijest Snježana Koren.

Za ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, koji kada je riječ o Domovinskom ratu povremeno iskazuje želju da uređuje HRT i određuje što se i kako smije emitirati, Domovinsko rat u obrazovnom sustavu nije valoriziran i zastupljen u mjeri u kojoj bi trebao, a "istina je zaista jedna". Na svim razinama obrazovanja o Domovinskom ratu je premalo i na neodgovarajući način, a cilj je da da se u nastavi prikaže Domovinski rat i njegova složenost i "ta jedna istina prenese na mlade naraštaje".

O istini i interpretacijama je govorio Joško Morić, punih devet godina pomoćnik ministra unutarnjih poslova, i to kako je kazao kao svjedok događaja. On je povijest definirao kao "ništa komplicirano", ona je "kronološki slijed istina". Za njega je notorno da je istina jedna, nisu divje, a problem su tisuće interpretacije kojima se istina može pobijati. Kao primjer je naveo da je istina da je bilo grozomornih zločina poslije Oluje, ali nije istina da su oni planirani, kazao je.

Morić se posebno osvrnuo na proces mirne reintegracije u kojoj je bio jedna od najvažnijih osoba. Zaključio je da je mirna reintegracija pobjeda razumom, ne oružjem i zapitao "zašto se tako malo o tome uči djecu, zar je pobjeda razumom lošija od pobjede oružjem".

- Zašto djecu učimo da razum nije važan, da je možda važnije poginuti, kazao je Morić. Konstatirao je da su etnički vrtići i škole kardinalna greška mirne reintegracije te da takvo stanje izravno sprječava integraciju na području Hrvatskog podunavlja. Zaključio je da djecu treba učiti istinu o okupaciji i zločinima bez etničkog kuta gledanja, jer "nije naš zločin manji zato što je naš". Na proces mirne reintegracije osvrnula se i tadašnja ministrica prosvjete i sporta Ljilja Vokić kazavši da mirna reintegracija, barem kada je riječ o obrazovanju, nije nikoga zanimala, a danas je najpogubnije to što djeca uče povijest na različite načine, ovisno o etničkoj pripadnosti.

Profesorica povijesti u osnovnoj školi Jasminka Štimac procijenila je da je šest do osam nastavnih sati posvećenih Domovinskom ratu premalo te da bi broj sati trebalo barem udvostručiti. Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata nije došao zbog bolesti, ali je pročitano njegovo pismo. On se zalaže za to da nastavnici dobiju jasne smjernice za obavezan sadržaj o Domovinskom ratu. Upitno je da li je sustav spreman za eksperimentalu provedbu već ove jeseni, a Nazor smatra da je to bolje odgoditi za godinu dana i postići konsenzu o temama u kurikulu povijesti.

Organizatori ne bi trebali biti nezadovoljni onime što su čuli od predstavnika institucije koja je navodno zadužena za provedbu obrazovne reforme. Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo ustvrdio je "nama je Domovinski rat svetinja", cilj je da se prezentira istina o Domovinskom ratu, a njega će se "značajnije tretirati" i u osnovnim i u srednjim školama.

Na okruglom stolu govorio je i Slobodan Prosperov Novak i to o obrazovnoj reformi jer, kako je kazao, sigurno nije kompetentan za povijest. Na kraju svog izlaganja zaključio je "tko ne može govoriti o povijesti ne može ni o matematici. Da, postoji hrvatska matematika".

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka